Subota, 31 Oktobra, 2020
Naslovnica Aktuelno Intervju Erol Avdović: BiH je evropsko pitanje, ali Ameriku uvijek treba podsjećati na...

Erol Avdović: BiH je evropsko pitanje, ali Ameriku uvijek treba podsjećati na BiH

Erol Avdović, za medijske kuće na Balkanu dugogodišnji profesionalni dopisnik iz sjedišta UN-a na East Riveru (New York) i vrsni poznavalac američkih političkih prilika, u polusatnom izravnom razgovoru za “BH Radio – ODENSE” je govorio o američkim predsjedničkim izborima i kakvog značaja ishod istih može imati po Bosnu i Hercegovinu.

Posebno zanimljivo jeste bilo slušati o američkoj rezoluciji povodom 25-godišnjice obilježavanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Riječ je faktički o bipartijskoj rezoluciji koju su zagovarali i republikanski i demokratski senatori i članovi američkog Kongresa.

Rezolucija jeste u korist Bosne i Hercegovine, gdje se još jednom naglašava američki moralni kapital naspram naše domovine, ali višedecenijski profesionalni poznavalac američkih prilika ipak savjetuje da Bosna i Hercegovina treba srčano podsjećati Ameriku na Bosnu i Hercegovinu, ali da Evropu treba prihvatiti i praktično i pragmatično.

Joe Biden i Erol Avdović (Foto: Privatni album)

Erol Avdović je također jedini dopisnik sa Balkana koji je imao priliku uraditi interview sa sadašnjim američkim predsjedničkim kandidatom, Joe Biden, koji je bio potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i prvi zamjenik tadašnjeg predsjednika Amerike, Barack Hussein Obama.

Erol Avdović je rođen u Makedoniji, do 1992. godine je živio u Sarajevu, a od 1993. godine živi stalno u New York-u, odakle izvještava za medijske kuće na Balkanu, ali je Erol Avdović također prisutan i na američkim i drugim internacionalnim medijima (prije svega na CNN-u, kao i na medijima iz Njemačke i Turske), autor je mnogobrojnih kolumni i pisanih radova na temu Bosne i Hercegovine, autor je knjige ‘Daytonska podmornica’ (1996), a u aprilu mjesecu na Sarajevskom sajmu knjige je trebao biti predstavljen i njegov novi naziv ‘Umije li Bosna misliti, a umije li Zapad osjećati’, a što je iz već poznatih razloga zbog Corona virusa moralo biti odgođeno do daljnjeg. U suradnji sa “BH Radio – ODENSE” postoji mogućnost da ova knjiga bude predstavljena i u Kraljevini Danskoj uz lično prisustvo autora.

Za čitaoce ‘BH Glasa’ prenosimo dijelove polusatnog razgovora Erola Avdovića za “BH Radio – ODENSE”.

Joe Biden i Doland Trump (Foto: People.com)

Postoji realan rizik da Amerika ne dobije predsjednika na dan održavanja predsjedničkih izbora 3. novembra

“BH Radio – ODENSE”: Gospodine Avdoviću, ankete javnog mnijenja u Americi kazuju da je predsjednički kandidat Joe Biden u znatnoj prednosti u odnosu na aktualnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donald Trump. Zbog čega je to tako i kako Donald Trump može sustići Bidenovu prednost?

EROL AVDOVIĆ: Više je razloga takvim anketnim rezultatima, koje Trumpovom izazivaču daju uistinu veliku prednost. Neosporno je da je Covid 19 i Trumpovo traljavo i bahato upravljanje Corona-krizom jedan od glavnih razloga smanjene popularnosti sadašnjeg zvaničnog američkog predsjednika.

Podsjetimo, SAD čine 4 % ukupnog svjetskog stanovništva, a od broja ukupno umrlih od Covida 19 u svijetu čak 20 % otpada na SAD i u ovome trenutku dok razgovaramo taj broj iznosi preko 211.000 Amerikanaca.

Činjenica i da je sam predsjednik obolio i postao žrtva Corone ne idu na ruku predsjedniku Trumpu i još dodatno sa svojim muskulatornim ponašanjem prema virusu Corone – što je u suprotnosti sa svim medicinskim praktičnim zakonima – Trump u stvarnosti tjera i one neodlučne birače na Bidenovu stranu, a koji bi možda i bili glasali za Trumpa – mada Trumpove poruke američkim građanima da se ne boje Corone imaju dosta pristalica.

Zgrada UN-a u New Yorku (Foto: Erol Avdović)

Sa druge strane, nikako ne treba zaboraviti da je do dana izbora 3. novembra ostalo još puno vremena i da se oktobar mjesec u predsjedničkoj izbornoj godini zove ‘mjesecom iznenađenja’, zbog toga što američki mediji redovito nalaze svakojake novinske naslove koji mogu imati skandalozni karakter za predsjedničke kandidate i stoga će biti zanimljivo vidjeti kakvog utjecaja to može imati na američke birače.

Također, nemojmo zaboraviti i da je prije 4 godine prema anketama i prognozama javnog mnijenja i Hilary Clinton bila cijelo vrijeme u prednosti, ali je na kraju ipak izgubila izbore.

“BH Radio – ODENSE”: Ukoliko aktualni američki predsjednik Trump ipak ne sustigne sadašnju Bidenovu prednost i izgubi izbore 3. novembra, mnogi evropski mediji – između ostaloga i ovdje u Kraljevini Danskoj – špekuliraju da bi predsjednik Trump mogao da ne prizna rezultate izbora – ukoliko bude gubitnik na istima. Šta će se onda desiti, ako Trump ne bude htio predati veliki ovalni predsjednički ured u Bijeloj Kući svome nasljedniku Joe Bidenu?

EROL AVDOVIĆ: Donald Trump je već sada najavio da neće tako lako priznati evt. poraz na dolazećim izborima. Treba znati da je izborni proces u ovoj ogromnoj zemlji već u toku. Na hiljade Amerikanaca je putem pošte već glasovalo i glasa za svoga predsjedničkog kandidata i zbog Corone se očekuje da će izlaznost birača na ove predsjedničke izbore ovim poštanskim putem biti enormno visoka.

Bijela Kuća, Washingtin DC (Foto: Getty Images)

To zna i izborni štab Donalda Trumpa i stoga imaju više negoli i ofenzivnu strategiju po ovome pitanju i zapravo evt. nepravilnosti u glasačkom procesu putem pošte će vjerovatno biti i glavni argument formalne žalbe i razlog zašto predsjednik Trump neće dobrovoljno napustiti Bijelu Kuću, ako izgubi na izborima 3. novembra.

Treba također napomenuti da nepravilnosti u izbornom procesu putem pošte na koje će se pozivati Trumpov štab nisu zabilježene na prijašnjim američkim izborima. Na hiljade američkih državljana, uključujući i američke vojnike, je glasovalo i glasuje putem pošte i niko nikada nije doveo u pitanje ispravnost izbora putem pošte – osim sada predsjednika Trumpa.

Situacija zvuči nevjerovatna da neko ko je izgubio izbore neće da napusti Bijelu Kuću, ali taj scenario je sasvim realan: da Amerika 3. novembra navečer ne dobije zvaničnog pobjednika predsjedničkih izbora i samim tim da ne dobije niti novog ili starog predsjednika – i čitav izborni proces može završiti na Vrhovnom sudu Sjedinjenih Američkih Država, koji je opet vrlo zanimljiv sud i koji nije nestranački sud kako je to slučaj primjerice u Kraljevini Danskoj.

Sudije Vrhovnog suda Amerike (Foto: Getty Images)

Sudije Vrhovnog suda Amerike imenuje aktualni američki predsjednik, koji je kako je poznato politički/stranački obojen. Sudije Vrhovnog suda Amerike tako mogu glasovati i po stranačkom imenovanju/lojalnosti, ali i prema savjesti i što je najvažnije prema zakonu.

Postoji dakle rizik da ni među sudijama Vrhovnog suda Amerike ne postoji suglasnost oko vrlo važne odluke ko će biti novi predsjednik Amerike i onda se čitav slučaj prebacuje na američki Kongres, gdje većinu imaju – Trumpovi republikanci!

Zvuči dakle nevjerovatno, ali postoji sasvim realan rizik da Amerika ne dobije predsjednika sa novim mandatom prije početka 2021. godine i što samo po sebi ove izbore uistinu čini posebnim.

Bipartijska američka rezolucija o Bosni i Hercegovini

“BH Radio – ODENSE”: Međutim, kad-tad mora doći do razjašnjenja ko je pobjednik predsjedničkih izbora u zemlji u koju su uprte oči cijelog svijeta. Šta će značiti za Bosnu i Hercegovinu, ako pobjednik bude dosadašnji predsjednik Trump, a šta će značiti ako pobijedi Joe Biden? Nije tajna da bh. javnost više simpatizira prijašnjeg prvog zamjenika prijašnjeg predsjednika Amerike (Barack H. Obama) i tadašnjeg potpredsjednika, Joe Bidena.

EROL AVDOVIĆ: U startu se mora odmah naglasiti da nema čarobnog štapića u međunarodnoj zajednici, a samim tim niti u Americi, kada je u pitanju situacija ili boljitak situacije u Bosni i Hercegovini.

Senatori Rob Portman, Sherrod Brown i Mike Turner (Foto: Britannica/Wikipedia)

Ako pobijedi Biden trebalo bi biti bolje, jer će na dnevni red doći neke teme koje su dugo vremena stavljane pod ćilim. O tome najbolje govori činjenica da je u Kongresu već predložena rezolucija koja govori o 25 godišnjici Daytona. Zapravo, to je bipartijska rezolucija, koju su pisali i predložili republikanski senator Rob Portman i demokratski senator Sherrod Brown.

Sherrod Brown je vrlo blizak Joe Bidenu i čak je jedno vrijeme važio i kao mogući potpredsjednički kandidat, ali jedan od koautora rezolucije jeste i veliki Trumpov pristalica republikanski kongresmen Mike Turner, koji također dolazi iz Ohio (kao i senatori Rob Portman i Sherrod Brown).

Kongresmen Mike Turner dolazi izravno iz Daytona i cijelo je vrijeme zagovarao ‘Dayton 2’ i čak je pisao sadašnjem američkom državnom tajniku, Mike Pompeo, da treba održati ‘Dayton 2’ kako bi se promijenila situacija u Bosni i Hercegovini.

Međutim, ‘Dayton 2’ je naprosto nemoguće planirati i održati bez suglasnosti svih onih koji sjede u PIC-u (Vijeće za implementaciju/provedbu mira u BiH) uključujući i Ured Visokog predstavnika u BiH u Sarajevu (OHR). U Vijeću za provedbu mira (PIC, Peace Implementation Council) se ništa ne može uraditi bez Rusije, stalne članice Vijeća, koja ima i koristi pravo veta.

Potpisivanje Dejtornskog sporazuma (Foto: Reuters)

U rezoluciji američkog Kongresa koja predviđa obilježavanje 25-godišnjice Daytona, a koju bi podržala i nova Bidenova administracija, navodi se da za svako vrijeme aktualna administracija u Washingtonu treba blisko surađivati sa bh. susjedima koji graniče sa BiH, kako bi se podržalo potpuno sprovođenje dogovora o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

Što u stvarnosti znači:
1.) da se BiH ipak prepušta Evropi i EU, a pod 2.) se kaže da će Amerika biti prisutna, ali u nekom novom političkom realizmu.

U novom realizmu u kojem Amerika ne može i neće više voditi glavnu riječ, iako će zastupati sve prave vrijednosti – u toj rezoluciji će biti osuđeno kršenje ljudskih prava, retrospektivno će se pomenuti da su etničko ‘čišćenje’ i logori bili instrument vođenja rata protiv BiH i da je to rezultiralo/kulminiralo genocidom u Srebrenici 1995. godine

To govori da će i evt. nova američka administracija imati ispravnu, ali i realističnu politiku prema Bosni i Hercegovini.

Joe Biden prilikom posjete Srbiji sa Aleksandrom Vučić (Foto: Reuters)

Ne zaboravimo da je Joe Biden u svojstvu potpredsjednika Amerike 2009. godine putovao u Bosnu i Srbiju (i da sam i lično imao zadovoljstvo putovati sa američkim potpredsjednikom), Biden je Srbiju faktički otvorio za suradnju sa Amerikom i Zapadom 10 godina nakon NATO bombardovanja Srbije.

Joe Biden je i nakon toga još jednom za svoga potpredsjedničkog mandata boravio u Srbiji i susreo se sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i praktički kultivizirao te odnose.

Dakle, bit će bolje ako dođe Biden, ali ne treba očekivati nešto više od već pomenutog političkog realizma, u kojemu Amerika više nije jedina unipolarna sila svijeta. Tu su sada prisutne i Rusija, i Kina i ostali.

‘Ameriku podsjećati srčano, Evropu prihvatiti praktično i pragmatično’

“BH Radio – ODENSE”: Kako vratiti i zainteresovati Ameriku natrag na Balkan i posebno za Bosnu i Hercegovinu? Zbog tragičnih događanja tokom 90-tih naša iskustva sa Evropom nisu baš najbolja, nećemo reći da je Evropa nesposobna, ali trenutno su mnogi interni problemi u Evropi tj. u EU. Ne može se postići sporazum sa Velikom Britanijom o napuštanju EU, migrantska i izbjeglička kriza je također pokazala da Evropa ne može ispoštovati ni svoje vlastite odluke o azilantskog politici, te stoga slabo vjerujemo Evropi, zato što jednostavno u svom nastupu nije prodorna kao američka politika.

Članovi Predsjedništva BiH u Briselu (Foto: Fena)

EROL AVDOVIĆ: To je pitanje svih pitanja. Moguće je zainteresovati Ameriku, ali na način da se konzervira američki interes za Bosnu i Hercegovinu – postoji čini mi se samo jedan način – a to je stalno podsjećati i upozoravati da se u Bosni i Hercegovini brane zapravo i američke vrijednosti, vrijednosti jednakosti, vrijednosti vladavine prava, to može zvučati cinično i sa alegorijom posebno sada kada te vrijednosti za vrijeme mandata predsjednika Trumpa doživljavaju izvjesnu retrogradnju.

Bosna Ameriku treba podsjećati srčano, a Evropu prihvatiti praktično i pragmatično.
Jer, Bosna i Hercegovina je dio Evrope, vidjeli ste da su sada u Briselu za vrijeme prisustva tročlanog Predsjedništva BiH praktično obećani fondovi od 9 milijardi dolara.

Uz sve svoje domaće socijalne i ekonomske probleme, Amerika toliki novac praktično više ne može osigurati za Bosnu i Hercegovinu.

Bosna i Hercegovina je dio evropskog društveno-političkog i ekonomskog paketa, ali doista Ameriku stalno treba podsjećati na moralni kapital Amerike. Amerika je zapravo svojim angažmanom zaustavila rat, zaustavila etničko čišćenje i sankcionirala genocid, bila je najzaslužnija za formiranje Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i postavila se je ispravno i da ne zvuči možda patetično – uistinu je Amerika bila na pravoj strani historije.

Jedino tako, stalnim podsjećanjem i kroz taj tzv. mekani softpower (mekanu silu), podsjećajući između ostaloga i na tragični povod raseljavanja naših ljudi od Amerike do Australije, kroz kulturu, kroz umjetnost, kroz raznorazne načine podsjećati moralne i pametne ljude u Americi na njihove zasluge i u stvarnosti biti zajedno sa njima u istome timu – to je ono što se može učiniti da se Amerika zadrži u BiH. Inače, Bosna je evropsko pitanje.

Građani Bosne i Hercegovine u američkom političkom životu

Ilijas Zenkić, Elvir Klempić i Anesa Kajtazović (Foto: Meyer Realty and Associates/Printscreen/Watterloo-Cedar Falls Courier)

“BHRadio – ODENSE”: O našoj bh. zajednici u Americi bi imali mnogo pitanja. Međutim, za ovaj put nas zanima da li u Americi ima naših ljudi sa prostora BiH, koji su ušli u američku politiku?

EROL AVDOVIĆ: Ima naših ljudi u američkoj politici. Imali smo prije rata naše gore kongresmena u Čikagu (Chicago). U ovome velikom gradu je politički aktivan Ilijas Zenkić, tamo je tradicionalno najbrojnija naša zajednica u Americi već više od 100 godina, mada je velika brojnost naših ljudi i sada u St. Louisu.

U Waterloo u državi Ohio smo imali gradonalečnicu Kajtazović, imamo sada zvaničnika u Bidenovoj kampanji mladog Elvira Klempića i imamo mnogo aktivista, stručnjaka, obrazovanih ljudi, imamo naših ljudi koji objavljuju knjige na probirljivom američkom tržištu, kao što je naš sjajni Aleksandar Hemon.

Ima naravno naših ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji će glasati i za Trumpa, ali bez obzira na razlike u političkim stajalištima, svi naši ljudi u Americi skupno žele samo jedno – dobro Bosni i Hercegovini.

Razgovarao i pripremio: Meho Selman / BH Glas

Kompletan tonski zapis polusatnog razgovora “BH Radio – ODENSE” sa Erolom Avdovićem, profesionalnim dopisnikom iz SAD (New York), jeste moguće poslušati u emisiji od 6. oktobra na linku Doseljeničkog radija Odense: http://sahantv.dk/indvandrer-radio/bosnisk/

- Advertisment -

Najnovije

Egipćanin dobio Zlatnu palmu u Cannesu

Za vrijeme trodnevnog trajanja Specijalnog, dobro skraćenog 73 izdanja Međunarodnog Filmskog Festivala u Cannesu, projicirano je samo nekoliko ostvarenja, od odabranih 56...

Putovanje autobusom u domovinu

U vrijeme pandemije sve je teže putovati u domovinu. Letovi sa aerodroma Billund sa Wizair kompanijom su obustavljeni. Putovanje privatnim automobilom je...

Umro glumac Sean Connery

Filmska glumačka legenda porijeklom iz Škotske, Sean Connery, koji je međunarodnu slavu stekao ulogom uglađenog, seksepilnog i sofisticiranog britanskog tajnog agenta Jamesa...

Zaljubljenik u automobile Mirzet Halilović vozi “fiću” iz 1961

Mirzet Halilović je stratsveni zaljubljenik u automobile, koji posljednjih petnaestak godina restaurira raritetne primjerke četverotočkaša. U njegovom je posjedu...