Utorak, 1 Decembra, 2020
Naslovnica Vijesti Svijet Ko je Kamala Harris: Hoće li Amerika imati prvu ženu potpredsjednicu, i...

Ko je Kamala Harris: Hoće li Amerika imati prvu ženu potpredsjednicu, i to crnkinju

Kamala Harris (56) mogla bi biti, ako Joe Biden (74) pobijedi na američkim predsjedničkim izborima, prva žena potpredsjednica u historiji SAD-a, odnosno prva žena koja će ući u ured predsjednika najmoćnije države svijeta. Često je opisivana kao ženska verzija Baracka Obame.

Svima vratiti dostojanstvo

Rođena je u kalifornijskom gradu Oaklandu u zaljevu San Francisca. Majka Shyamala Gopalan stigla je u SAD iz Indije 1958. i po zanimanju je biologinja specijalizirana u genetskom istraživanju raka grudi, a otac joj je jamajčki ekonomist Donald Harris sa univerziteta Berkeley te profesor na Stanfordu. Harris ima, dakle indijske i afroameričke korijene. Studirala je na univerzitetu Howard i pravo na kalifornijskom univerzitetu Hastings.

Poslije studija radila je kao zamjenica tužitelja kantona Alameda, 2003. izabrana je za tužiteljicu San Francisca, a 2010. postala je glavna tužiteljica Kalifornije te je na tom položaju 2014. potvrđena. Bila je prva žena i prva multietnička osoba na tom položaju. Kandidirala se 2016. za Senat i dobila najviše glasova.

Udala se za bijelca, židova, advokata Douglasa Emhoffa. Harris, koja ima i mlađu sestru Mayu, tipična je predstavnica američke multietničnosti. Za razliku od Bidena koji je katolik i postane li novi stanovnik Bijele kuće bit će tek drugi katolik, poslije Johna Kennedyja, na čelu SAD-a, Harris je kršćanka Baptističke crkve, ali ju je majka odgajala i u hinduističkoj kulturi, a sada se preko supruga upoznala i sa židovstvom.

Foto: AP Photo/Carolyn Kaste

Harris je inkarnacija budućih vjerskih tendencija, posebno za neke mlade osobe koje žele razviti multivjeru (multifaith), koja ne ulazi u sferu međuvjerskih odnosa, već u oblik iznad jedne vjeroispovijesti, odnosno vjerovanje da niko nije iznad drugoga, neki spoj liberalnog kršćanstva, islama i judaizma.

Harris je bila vezana uz Beaua Bidena, sina Joea Bidena koji je umro 2015., a bio je glavni tužitelj u Delawareu, a ona u Kaliforniji, te su se često telefonski čuli i borili se za iste ciljeve. Upravo je to prijateljstvo, kako je sada rekla, bilo presudno da prihvati kandidaturu za potpredsjednicu SAD-a. U SAD-u se istodobno bira predsjednik i potpredsjednik države.

Potpredsjednik SAD-a zamjenjuje predsjednika u slučajevima predsjednikove nesposobnosti, ostavke, opoziva, te predsjeda Senatom. Bude li Harris, koja je jedina prava novost na ovim izborima, potpredsjednica, imat će veliki utjecaj na Senat bez obzira na to bude li u njemu republikanska ili demokratska većina. Harris je normalna, ona je život koji ide naprijed, ona je ideja da sutra može biti bolje od jučer, progresivna u ekonomiji, ambijentalist, borac za ljudska i imigracijska prava, smatra da je doživotni zatvor mnogo bolja kazna od smrtne, želi veću zaštitu potrošača, zaštitu LGBT osoba, odnosno bude li znala oko tih ideja okupiti većinu Amerikanaca, mogla bi dugo potrajati na čelu SAD-a.

– Kada se nekome prvi put predstavim, ne kažem “drago mi je”, već “ja te gledam” čime želim naznačiti da ga smatram ljudskim bićem. Mislim da bi u ovom historijskom trenutku naše zemlje sve osobe trebale biti smatrane za ono što stvarno jesu kako bi im se dalo sve dostojanstvo koje zaslužuju – kaže Harris.

Foto: Getty Images

Priprema se za predsjednicu

Bude li Biden potvrđen kao predsjednik SAD-a, pretpostavlja se da će Harris prve dvije godine, osim obavljanja protokolarnih dužnosti potpredsjednice, učiti za vrijeme kada će postati predsjednica. Kao potpredsjednica će i putovati svijetom i predstavljati SAD te će joj i to pomoći u stjecanju iskustva.

– Naviknuta sam ostvariti ono što je potrebno – kazala je Harris o svom iskustvu na položaju glavnog kalifornijskog tužitelja, te dodala da uglavnom ne treba pitati za dozvolu, zbog toga se, kaže, i kandidirala za obavljanje službi jer nije toliko dobra u traženju dozvole za nešto.

Neki pretpostavljaju kako bi se Biden mogao povući već u trećoj godini mandata i na taj način Harris otvoriti vrata Bijele kuće za idućih osam godina.

Teško je vjerovati da bi se 2024. Biden, koji će tada imati 82 godine mogao kandidirati za drugi mandat. Demokratska stranka će za predsjedničkog kandidata izabrati Harris, koja bi, bude li dobro vladala, mogla dobiti i drugi mandat i ostati u Bijeloj kući do 2032. Dakako, bude li Biden potvrđen kao 46. predsjednik SAD-a.

Izvor: Vecernji.hr

- Advertisment -

Najnovije

SAD: Internet kupovina na “Crni petak” dostigla rekordnih devet milijardi dolara

Internet kupovina na "Crni petak" dosegla je najviši nivo od devet milijardi dolara za vrijeme pandemije COVID-19 obzirom da su se američki...

Dino Čopelj: Bosanski klanci

Ne moramo mi u tuđim epovima i herojstvima tražiti motivaciju i inspiraciju. Kao svaki narod, koji voli svoje uz devizu “Domaće je...

Donesena odluka o privremenoj zabrani i ograničavanju prelazaka granice Hrvatske

Hrvatski Štab civilne zaštite u ponedjeljak je donio Odluku o privremenoj zabrani odnosno ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH kojom su ulasci...

Glumačka izmjena u “Fantastičnim životinjama”

Nakon što je izgubio sudski proces protiv poznatog dnevnog lista The Sun, javnost je saznala da produkcija Warner Bross zamjenjuje Johnnya Deppa,...