Utorak, 18 Januara, 2022
Naslovnica Aktuelno Komentar Neiskusni evropski lideri politikom i diskursom diskriminiraju muslimane

Neiskusni evropski lideri politikom i diskursom diskriminiraju muslimane

Islamofobija, koja posljednjih godina bilježi značajan rast u Evropi, još se više produbljuje diskursom i politikama 42-godišnjeg francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i 33-godišnjeg austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, a o čijim političkim iskustvima se vode rasprave.

Koraci koje je napravio dvojac Kurz i Macron, koji su predvodnici sve većeg pritiska nad muslimanima Evrope pod izgovorom borbe protiv “političkog islama”, sa željom da ostanu na vlasti i povećaju podršku glasača, nanijeli su štetu zajedničkom životu te dodatno potaknuli segregaciju i sukobe u evropskom društvu u kojem živi 35 miliona muslimana.

Macron i Kurz, koji provokativnu politiku i diskurse krajnje deničarskih stranaka prema migrantima, strancima i muslimanima, premještaju u desni centar, proveli su zakone koji ograničavaju slobodu vjerovanja muslimana i imaju za cilj suzbijanje njihovih temeljnih prava.

Ubistvo učitelja u Francuskoj, 16. oktobra, i teroristički napad u Austriji, 2. novembra, u kojem su ubijene četiri osobe, približilo je Macrona i Kurza, učinivši ih pritom dvojicom vidljivih aktera antiislamskih kampanja u Evropi.

Dvojac Macron i Kurz, ciljajući muslimane segregacijskom i diskriminatornom politikom u Evropi, kroz jedan bezgranični subjektivni izraz kao što je “politički islam”, gdje milioni muslimana žive decenijama, ugrožava budućnost starog kontinenta.

Kurzova popularnost kroz dobar odnos s manjinama

Sebastian Kurz, koji je na vlast došao u 31. godini kao najmlađi austrijski kancelar u historiji, istakao se kroz dobre odnose s Turcima, muslimanima i strancima u prvim godinama svoje političke karijere.

Kurz, koji je imenovan i za sekretara za pitanja integracija pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Austrije, tada je bio pri stavu da se “integracija ne trebala svoditi na pitanje nošenja ili nenošenja marame”.

Uspio je postati istaknuta politička figura među manjinama, posjećujući džamije i udruženja koja pripadaju muslimanima.

Kad je Kurz sa 27 godina stupio na dužnost kao najmlađi ministar vanjskih poslova u zemlji, činilo se da je daleko od negativnih antiturskih i antimuslimanskih stavova.

Kurzova promjena nakon pokušaja puča

Nakon pokušaja puča terorističke organizacije FETO u Turskoj, u julu 2016. godine, kod Kurza se, bar u odnosu prema Turskoj i turskoj zajednici u njegovoj zemlji, primjećuje nešto drugačiji stav.

Kurz je tada očigledno donio zaključak da bi njegova Austrijska narodna stranka (OVP), stranka desnog centra, koja je izgubila mnogo krvi naspram socijaldemokrata i stranaka ekstremne desnice, kroz antiturski stav mogla vratiti svoje glasove, pa čak i pokupiti simpatije ekstremnih desničara.

Kurz, koji je pored Ministarstva vanjskih poslova bio i sekretar za integracije, promijenio je i “Zakon o islamu” koji je na snazi ​​od 1912. godine i prema kojem je islam kao religija službeno priznat u zemlji.

Muslimani, koji su izmjenama ovog zakona izgubili mnoga svoja prava, izgubili su i svoje autonomne strukture kao što je to kod drugih vjerskih zajednica te su stavljeni pod kontrolu Vladinog Odjela za vjerska pitanja. Novim Zakonom o islamu zabranjen je rad imama iz inostranstva u Austriji, dozvoljeno je zatvaranje vjerskih institucija i organizacija bez konkretnih dokaza, odnosno omogućena je puno lakša intervencija u unutrašnja pitanja muslimana u toj zemlji.

Represija nad muslimanima pod Kurzovom vlašću

Kurz, koji je u maju 2017. izabran za predsjednika Austrijske narodne stranke, u decembru iste godine u koaliciji sa Slobodarskom partijom Austrije (FPO) preuzima vlast u zemlji. Jedan od prvih koraka nove vlasti bila je izmjena zakona koji se odnose na muslimane i migrante.

Ograničavajući prava na tražitelje azila, Kurz je usvojio zakon kojim se zabranjuje pokrivanje cijelog lica, poznatog kao zabrana nošenja burke, na javnim mjestima. Kasnije je zabranio nošenje marame u vrtićima, iako je na tim mjestima gotovo niko i ne nosi.

Kurz, koji je proširio zabranu nošenja marame, istu zabranu je prenio i na osnovne škole, zagovarajući to i u srednjim školama. Istovremeno, u zemlji je pokrenuta rasprava da se zabrana nošenja marame treba odnositi i na učitelje.

Novo Kurzovo otkriće: “Politički islam”

Kurz je, djelujući pod vodstvom antiislamskih i antimuslimanskih takozvanih stručnjaka za islam, 2018. godine predstavio austrijskoj javnosti do tada nepoznati koncept “političkog islama”.

Izraz “politički islam” se u izvještajima o sigurnosti, koje svake godine redovno objavljuje Odjel za zaštitu ustava i antiterorizam, nikada ranije nije ni pominjao, no Kurzovim je uvođenjem došao do izražaja kao “najopasniji” termin u zemlji.

Privođenje 30 muslimana u zemlji

Vlast Sebastina Kurza, koja je pojačala pritisak na muslimane nakon terorističkog napada 2. novembra, pod izgovorom borbe protiv terorizma, privela je, javnosti dobro poznatih, 30 muslimanskih aktivista i akademskih radnika, tretirajući ih kao teroriste.

Kurz i njegov tim, koji nakon posljednjeg terorističkog napada pripremaju novi zakon o terorizmu, nazvan “antiterorističkim paketom”, planiraju javnosti još uvijek nejasni termin “politički islam” definisati kao element zločina, a krajnji cilj je da se pod izgovorom “borbe protiv političkog islama” uvjeti života muslimana učine još nepodnošljivijim u njegovoj zemlji.

Francuska administracija

Prijedlog zakona nazvan “islamistički separatizam”, koji je pripremila Macronova administracija i koji će biti predan Vijeću ministara sljedećeg mjeseca, ima za cilj pojačano kontrolisati finansiranje džamija, pritiskom na muslimane povećati kontrolu muslimanskih udruženja i spriječiti dolazak vjerskih službenika iz inostranstva.

Nakon ubistva učitelja Samuela Patyja u Francuskoj, 16. oktobra, koraci Macronove administracije protiv muslimana i njihovih udruženja su pojačani.

Pariska administracija uzela je za metu muslimane koji nisu imali nikakve veze s ubistvom, te je zatvorila brojna muslimanska udruženja i nevladine organizacije koristeći se “ilegalnim” metodama.

Ovakvim pritiskom pripremljen je teren za mnoštvo napada na islam i muslimane, nakon čega je na tom planu zabilježen i značajan porast takvih napada.

Poznati Macronov trik prije predstojećih izbora

Francusku već dugo potresaju demonstracije zbog ekonomske i socijalne politike koju je Macron provodio nakon što je preuzeo dužnost predsjednika.

Crtajući u očima Francuza profil “neuspješnog i neiskusnog” predsjednika zbog njegovih nesposobnosti upravljanja krizama u zemlji, Macron je zbog straha od gubljenja glasova na predsjedničkim izborima, koji će se održati 2022. godine, stavio metu na muslimane.

Stručnjaci su sve ono što je posljednjih sedmica učinjeno muslimanima u Francuskoj protumačili kao pripremu novog terena.

Izjave ministra unutrašnjih poslova Geralda Darmanina o tome kako mu smetaju odjeli sa halal proizvodima u marketima, izjave drugih političara kojima se muslimanima jednostavno ne dopušta da žive u Francuskoj, porast slučajeva napada na muslimane, zatvaranje džamija i muslimanskih udruženja, privođenje četvoro muslimanske djece, te njihovo 11-satno ispitivanje i tretiranje kao da su teroristi, pokretanje istrage protiv 12-godišnjaka za “terorističku propagandu”, sve su to slučajevi od velike važnosti u smislu skretanja pažnje na dimenzije islamofobije u Francuskoj, koja neprestano poziva na “vladavinu zakona” i “ljudska prava” u nerazvijenim zemljama.

Stručnjaci su diskriminaciju s kojom se suočavaju muslimani u Francuskoj uporedili čak s metodama primijenjenim nad Židovima u Evropi prije Drugog svjetskog rata.

Dok je prisutno je takvo represivno okruženje u zemlji gdje je Macronova administracija praktično oduzela mogućnost i pravo muslimanima da se slobodno izraze, može se zaključiti da se sloboda izražavanja, kojom se Francuska neprestano hvali, ne odnosi na muslimane.

Francuski stručnjaci poručuju da Macron pokušava zapravo poistovijetiti muslimane s teroristima.

Macron kao austrijski uzor

U izjavi koju je dao nakon napada u Beču, glavnom gradu Austrije, Macron je napad opisao kao “islamistički terorizam” i otvorio put da se u Austriji upražnjava ista ona diskriminatorska politika koju je provodio u Francuskoj prema muslimanima.

Četrdesetdvogodišnji Macron naglasio je da je ovaj napad “posebno usmjeren na vrijednosti Evrope”, signalizirajući da ovu politiku želi proširiti po cijelom kontinentu, što je i potvrđeno prošlosedmičnim sastankom lidera Njemačke, Austrije, Holandije i Evropske unije (EU), održanom na Macronovu inicijativu.

Izvor: Anadolija / Autori: Aşkın Kıyağan i Yusuf Özcan

- Advertisment -

Najnovije

Prošlo je 45 godina od tragične smrti Džemala Bijedića

Na današnji dan 1977. godine, u avionskoj nesreći kod Sarajeva, poginuo je Džemal Bijedić, bosanskohercegovački političar i peti predsjednik Saveznog izvršnog vijeća...

Norveška: Teroristi Breiviku počinje saslušanje za puštanje na uslovnu kaznu

Norveški sud će ove sedmice saslušati masovnog ubicu Andersa Behringa Breivika da objasni zašto vjeruje da bi trebao biti pušten iz zatvora...

Pregled mjera po Evropi: Od obavezne vakcinacije do najava drastičnog zaokreta

Širom svijeta incidencije rastu munjevitom brzinom. Neke zemlje pooštravaju mjere a druge ukazuju na blagi protok oboljenja kod omikron varijante. Donosimo pregled...

Euro 2022: Poraz rukometaša BiH za častan oproštaj od EP-a

Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine poražena je od selekcije Španije sa 28:24 (12:14), u susretu trećeg kola Evropskog prvenstva u Mađarskoj i...

Turska postala ‘Turkiye’, novi naziv će se koristiti u službenim aktivnostima i korespondenciji

Ubuduće će se naziv ‘Turkiye’ koristiti u svim vrstama službenih državnih aktivnosti i korespondencije, odlučile su vlasti. Turske vlasti...

Komšić upoznao papu Franju sa posljednjim dešavanjima u BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić susreo se danas u Vatikanu tokom prve ovogodišnje audijencije s Papom Franjom.

Hennessey vozi 400 km/h (foto+video)

Američki proizvođač je objavio video u kojem testira dugo očekivani Venom F5 koji bi trebalo da prođe granicu od 500 km/h.

U Danskoj 28.780 novih slučajeva zaraze koronavirusom u jednom danu

Danska je registrovala danas rekordan broj zaraženih virusom korona, a bioskopi, muzeji i ostale institucije kulture rade ponovo nakon jednomjesečnog zatvaranja.

Adis Ahmetović: Njemačka treba slijediti SAD u sankcioniranju nacionalista

Njemačka je svjesna svoje odgovornosti u regiji i trebala bi pratiti Sjedinjene Američke Države koje su sankcionirale člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine...

Sedmica mode u Parizu nakon dvije godine

Iako se Francuska kao i mnoge druge zemlje bore sa novim valom koronavirusa i novim sojem omikron, Sedmica mode u Parizu će...