Nedjelja, 6 Decembra, 2020
Naslovnica Aktuelno Intervju Silajdžić: Dejtonski sporazum je donio mir, ali je i prihvatio rezultate ostvarene...

Silajdžić: Dejtonski sporazum je donio mir, ali je i prihvatio rezultate ostvarene agresijom

Dejtonski sporazum nije implementiran i pored garancija velikih sila, posebno Aneks 7 koji se tiče povratka prognanih i raseljenih, poručio je Haris Silajdžić, ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Vlade RBiH u ratnom periodu, te bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (2006-2010).

Ovaj političar, koji je uz rahmetli Aliju Izebegovića, prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva RBiH, podnio najveći teret ratnog liderstva napadnute i okupirane Bosne i Hercegovine, 25 godina poslije, govorio je o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kojim je 21. novembra 1995. godine zvanično prekinut rat u BiH.

Silajdžić je, kao član delegacije BiH koja je prihvatila Sporazum, bio u Daytonu, u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

– Znamo da su presude donesene poslije Dejtona potvrdile da se u BiH radilo o agresiji i planiranom genocidu u cijeloj BiH po mišljenju mnogih. Presuda o genocidu, međutim, odnosi se samo na Srebrenicu. Sam Dejton posljedica je političke odluke velikosrpskog establišmenta u Beogradu, ali i pristajanja hrvatskog političkog vrha na podjelu BiH između dvije susjedne države zloupotrebom vojne sile i zločinima protiv civilnog stanovništva, koji se u Evropi nisu dogodili od Drugog svjetskog rata – rekao je Silajdžić i dodao:

“Međunarodna zajednica nije bila neutralna. Vijeće sigurnosti UN-a još u septembru 1991. izglasalo je nametanje embarga na naoružavanje svim bivšim jugoslovenskim republikama (rezolucija 713) što je prirodno pogađalo gotovo isključivo BiH.”

Embargo i neadekvatan odgovor međunarodne zajednice na rat

Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton je, kako se prisjetio Silajdžić, rekao da je embargo “išao na štetu Bosne”. Ipak, embargo je ostao na snazi i pored nastojanja nekih američkih političara, kao što su Joseph Biden i Robert Dole, čime je omogućeno srpskoj oružanoj sili da u prvim mjesecima agresije ostvari ciljeve etničkog čišćenja na velikom dijelu BiH putem masovnih ubijanja, konclogora i progona civilnog stanovništva. Pružajući otpor agresiji, političko i vojno rukovodstvo BiH bilo je prisiljeno kršiti embargo da bi ostvarilo pravo na samoodbranu, koje je prirodno pravo zaštićeno Poveljom UN-a.

– BiH je postala članicom UN-a 22. maja 1992. godine. Embargo je održavan u suprotnosti sa Poveljom UN-a, uglavnom zbog stava političkih centrala u Londonu, Parizu i Moskvi, gdje je i iniciran, i pored masovnog stradanja civilnog stanovništva koje se nije moglo braniti bez oružja protiv vojne sile bivše JNA – istakao je Silajdžić.

U situaciji kad je BiH u tim ključnim momentima imala protiv sebe domaće ekspoziture politika susjednih država, vlade velikih evropskih država u Londonu, Parizu i Moskvi, i embargom vezane ruke, nastojanja američke administracije, kako je kazao, nisu bila dovoljna da se taj odnos promijeni. BiH je imala i prijatelje koji su pomagali, uglavnom u islamskim zemljama i dobar dio medija, pogotovo američkih, na svojoj strani.

– Ovakvi odnosi i ukupan kontekst su se prirodno odrazili na Dejtonski sporazum, koji je donio mir, ali je i prihvatio rezultate ostvarene agresijom i genocidom. To je činjenica koja stoji na putu stabilizacije BiH kao demokratske države ravnopravnih građana. Treba reći da Dejton nije implementiran i pored garancija velikih sila, posebno Aneks 7 koji se tiče povratka prognanih i raseljenih – rekao je Silajdžić istakavši da je ovo jedan od uzroka oživljavanja pretenzija prema BiH, posebno vidljivih u djelovanju velikosrpske iredente i vlade u Beogradu sa situaciji prilagođenim pristupom, a uz podršku Moskve.

Odgovor ukupne međunarodne zajednice na opasnosti koje izaziva otvoreno miješanje u stvari BiH je neadekvatan, smatra Silajdžić, uz napomenu da slučaj BiH ne smije biti priča od genocida do Dejtona i natrag, ne samo zbog BiH.

Izbori u BiH i SAD-u

Silajdžić je govorio i o izborima u BiH.

– Izbori u Bosni i Hercegovini će biti produktivni kada se ostvare osnovne pretpostavke kao što su transparentnost i integritet izbora te obaviještenost i ozbiljan pristup onih koji biraju i onih koji se biraju, ovom stubu demokratije kako se izbori često nazivaju. U našem slučaju važan je okvir u kome se izbori događaju – rekao je Silajdžić.

Govoreći o nedavno održanim izborima u SAD-u, Silajdžić je rekao da je moguće da će nova američka administracija na čelu sa predsjednikom Joeom Bidenom u okviru novog odnosa prema Evropi i NATO-u poduzeti mjere koje će se bazirati na pravima BiH kao članice UN-a, odredbama Dejtonskog sporazuma i presudama Suda za ljudska prava u Strazburu koje dokidaju diskriminaciju i primat etničkog principa, koji je neprirodnom vojnom silom i genocidom nametnutut BiH.

Izvor: Anadolija

- Advertisment -

Najnovije

Turska: Hodalicom pomogli paraliziranoj lisici da se ponovo kreće (foto)

Zaljubljenici u životinje u Turskoj napravili su hodalicu kojom su pomogli paraliziranoj lisici da se ponovo kreće, javlja Anadolu Agency (AA).

U Rusiji počela vakcinacija protiv COVID-19

U Rusiji je u subotu ujutru započeo program vakcinacije protiv koronavirusa, a klinike u Moskvi prvo će vakcinisati one koji su najviše...

Švicarska: Na listi “rizičnih zemalja” cijeli Balkan osim BiH

Švicarska je ažurirala listu "rizičnih zemalja" s ograničenjima putovanja kako bi spriječila epidemiju novog tipa koronavirusa. Iz Federalnog ureda...

Norveška i Švedska planiraju vakcinisanje u prva tri mjeseca sljedeće godine

Švedska i Norveška planiraju početak vakcinisanja za prvo tromjesečje sljedeće godine, objavili su danas tamošnji dužnosnici. A norveški ministar zdravlja zbog toga...