Utorak, 17 Maja, 2022
Naslovnica Aktuelno Intervju Adis Ahmetović: Njemačka treba slijediti SAD u sankcioniranju nacionalista

Adis Ahmetović: Njemačka treba slijediti SAD u sankcioniranju nacionalista

Njemačka je svjesna svoje odgovornosti u regiji i trebala bi pratiti Sjedinjene Američke Države koje su sankcionirale člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, a sankcije je neophodno izreći i svima onima koji su odgovorni za jačanje nacionalističke retorike i situacije u BiH, kaže Adis Ahmetović, novi povjerenik njemačkog Parlamenta (Bundestaga) za Zapadni Balkan.

Ove sedmice preuzeo je funkciju od Josipa Juratovića, kolege iz redova socijaldemokrata koji je također porijeklom sa Balkana – Ahmetovićevi roditelji su rođeni u Bosni i Hercegovini.

U razgovoru za Al Jazeeru Balkans nakon imenovanja za povjerenika Bundestaga za Zapadni Balkan, Ahmetović ukazuje kako je situacija u Bosni i Hercegovini krhka, a u regiji osjetljiva, te da zvanični Berlin zabrinuto prati jačanje nacionalizma koji nije endemska balkanska pojava već je evidentna u mnogim evropskim državama.

Ono što kategorički naš sagovornik poručuje je to da se 1990-te u Bosni i Hercegovini neće ponoviti, te kako je siguran da je daleko više onih Balkanaca koji teže prosperitetu i razvoju, a ne ratu i fašizmu.

Koji je Vaš prioritet po imenovanju za izvjestitelja Bundestaga za Zapadni Balkan i koje su Vam zadaće?

– Kao izvjestilac, ja ću odgovarati najvećoj parlamentarnoj grupi u njemačkom Bundestagu, parlamentarnoj grupi SPD-a, o situaciji na Zapadnom Balkanu.

No, nije riječ samo o opisivanju političke, ekonomske i socijalne situacije u regiji. Želio bih predložiti konkretne korake djelovanja Komitetu za vanjske poslove i njemačkoj Vladi kako bi se stabilizirala situacija na terenu, sačuvao mir, ojačale demokratske i liberalne snage i konkretiziralo proširenje EU-a na području svih zapadnobalkanskih država.

Krajem prošle godine ste upozoravali na destabilizirajuće djelovanje političara iz Republike Srpske na BiH. Kako sad vidite situaciju u Bosni i Hercegovini, u koliko je opasnosti ova država?

– Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini se može opisati kao krhka. Međunarodna zajednica, uključujući Saveznu Republiku Njemačku zabrinuto prati jačanje nacionalizma.

Pokušaji člana državnog Predsjedništva Milorada Dodika da izvrši secesiju uznemirujući su za ljude u državi i destabilizirajući ne samo za BiH, već dovode do primjetnih tenzija u cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Pokušaji potkopavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i dodatne secesije ne ugrožavaju samo mir u Bosni i Hercegovini, već u cijeloj Evropi.

Da li postoji opasnost od sukoba, pa čak i od rata u Bosni i Hercegovini i šire?

– Razumijem da su ljudi zabrinuti nakon svih dešavanja iz proteklih sedmica i mjeseci. Ove godine se obilježava 30 godina od početka rata u Bosni i Hercegovini i to je za mnoge veoma svježe sjećanje.

Želim ovom prilikom istaći kako neće biti nemira, neće biti rata i sama historija iz 1990-ih se neće ponoviti. Mi iz evropskog stajališta nećemo dozvoliti tako nešto i Njemačka je, također, svjesna svoje odgovornosti u regiji.

Proslava neustavnog 9. januara, nacionalistički i fašistički napadi i incidenti u gradovima entiteta Republika Srpska… Koliko je to povezano sa onime na šta ste nedavno upozoravali?

– To što ste naveli je još jedan od pokušaja provociranja i stvaranja podjela, a sve prati ratoborna retorika mnogih nacionalista, kao i Milorada Dodika.

Međutim, čvrsto vjerujem kako velika većina ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini, kao i u širokoj balkanskoj dijaspori – bilo da je riječ o Hrvatima, Srbima, Bosancima, Makedoncima ili Albancima – imaju daleko veće težnje ka miru, demokratiji i prosperitetu u odnosu na one ka ratu i fašizmu.

Sjedinjene Američke Države su izrekle određene sankcije Miloradu Dodiku i drugima, da li će isto uraditi Njemačka od koje se najviše i očekuje među običnim ljudima?

– Iskreno pozdravljam američke sankcije. Sankcije koje su izrekle Sjedinjene Američke Države su neophodan i ispravan korak koji Njemačka treba također slijediti.

Moramo poduzeti odlučne akcije protiv onih koji se bave korupcijom, destabilizacijom i podjelama u regiji, kao i protiv onih koji omogućavaju ili podržavaju takvo djelovanje.

Za Bosnu i Hercegovinu nije samo Dodik problem već i drugi nacionalisti. Da li će se oni također naći na udaru sankcija ukoliko se zvanični Berlin odluči za takve poteze?

– Kao što sam ranije rekao, sankcije moraju biti nametnute na sve one koji su umiješani u korupciju i destabilizaciju i podjele u regiji, kao i one koji to podržavaju i omogućavaju.

No, postoji ogromna razlika između Milorada Dodika i ostalih: prvospomenuti ima predsjedničku funkciju. Član bh. Predsjedništva treba štititi i braniti Ustav države, kao i Dejtonski mirovni sporazum, kao i raditi na daljem pozitivnom razvoju države.

Problemi su evidentni i u susjedstvu BiH, određene struje iz Zagreba osporavaju genocid u Srebrenici, zagovaraju treći entitet i promjene Ustava. Sa druge strane, odnosno iz Beograda dolaze priče o ‘srpskom svetu’, ‘ugroženosti Srba od Sarajeva’, te se bilježe dešavanja kao u Priboju gdje se pozivalo na rušenje džamija i pjevalo o ‘Sjenici, novoj Srebrenici’. Kako to komentirate?

– Općenito rečeno, treba istaći kako rastući nacionalizam i šovinizam nisu fenomeni koji postoje samo u državama na području Zapadnog Balkana.

Međutim, može se primijetiti kako su liberalizacijski procesi u nekim istočnoevropskim državama doveli do nastanka nacionalističko-autokratskih sistema umjesto liberalnih demokratija.

Upravo zbog toga je dodatno važno da progresivne i liberalne evropske države stoje jedna uz drugu i da ojačamo evropske demokratske snage i podržimo njihov rad.

Kada već ovo govorimo, želim jasno poručiti da svaki oblik negiranja genocida mora biti oštro osuđen. To je moje lično mišljenje, ali i rezultat odluka međunarodnih sudova.

Koliko ćete djelovati i u drugim državama, problema ima kao što smo spomenuli u Srbiji, te u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, na Kosovu…?

– Preuzimam ovaj novi zadatak sa velikom motivacijom i kao zastupnik Bundestaga želio bih raditi na izdržljivom odnosu punom povjerenja između šest balkanskih država i Njemačke. Vjerujem u mirnu i naprednu budućnost Zapadnog Balkana, kao i u njegove dobre bilateralne odnose sa Saveznom Republikom Njemačkom.

Zbog svega toga sam uz svih šest država kako bi zajedno radili na stabilnoj demokratiji, rastućem prosperitetu i prilikama za novu generaciju, kao i na konkretizaciji proširenja Evropske unije na području svih zapadnobalkanskih država.

Početkom februara ću otputovati u Srbiju kako bih razgovarao sa parlamentarcima i članovima Vlade, kao i sa predstavnika poslovnog sektora, nauke, kulture i građanskog društva.

Izvor: Al Jazeera / Autor: Ibrahim Sofić

- Advertisment -

Najnovije

75.000 putnih karata za besplatan pristup ljetnim putovanjima u Danskoj

Ponovo će se ovog ljeta moći jeftino putovati javnim prevozom širom Danske. DSB će 1. juna staviti na prodaju 75.000 putnih/putničkih karata...

VMBiH nije postiglo konsenzus o prijedlogu odluke o odobravanju sredstava za izbore

Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici nije postiglo konsenzus u vezi sa predloženim dnevnim redom i Prijedlogom odluke o odobravanju raspodjele...

Parlament izglasao molbu Finske za članstvo u NATO-u

Finski parlament u utorak je uvjerljivom većinom glasova podržao nastojanje vlade te nordijske zemlje da se pridruži NATO-u. Poslanici...

Apel za pomoć: Djevojčica Ilhana Fazlić treba hitno na operaciju u Tursku

Humanitarna organizacija Bošnjaka u Danskoj, "Most-Bro" pokrenula je humanitarnu akciju za skupljanje novčanih sredstava za liječenje djevojčice Ilhane Fazlić iz Zavidovića, koja...

Švedska ministrica vanjskih poslova potpisala zahtjev za članstvo u NATO-u

Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde potpisala je zahtjev za članstvo svoje zemlje u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), javljaju lokalni mediji u utorak,...

Promoviran roman “Vedran i vatrogasci” Harisa Imamovića

Kamernom teatru 55 u Sarajevu večeras je održana promocija romana “Vedran i vatrogasci” autora Harisa Imamovića, javlja Anadolu Agency (AA).

Danska uprava za hranu upozorava na 57 opasnih dodataka prehrani

Danska uprava za hranu (Fødevarestyrelsen) upozorava potrošače na 57 dodataka prehrani koji mogu uzrokovati srčani zastoj, cerebralno krvarenje i oštećenje štitne žlijezde,...

Erdogan: Nećemo dopustiti ulazak Švedske i Finske u NATO!

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, čija je zemlja članica Sjevernoatlantskog saveza, rekao je u ponedjeljak da neće dopustiti ulazak Švedske i Finske...

Putin: Rusija će reagovati na vojno širenje NATO-a u Švedskoj i Finskoj

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u ponedjeljak da Rusija “nema problem” s molbama Švedske i Finske za članstvom u NATO-u, ali...