Životni put Adama Bešića započeo je u maloj čaršiji kraj rijeke Une, u Bosanskoj Otoci, danas ga vodi kroz medicinu, istraživanje i internacionalne uspjehe. Kao dijete, nije mogao ni sanjati da će jednog dana biti na pragu Harvarda (SAD). No sve to postalo je stvarnost zahvaljujući posvećenosti, radu i, naravno, ogromnoj ljubavi prema medicini.
U razgovoru za Fenu Bešić se prisjeća da su 2016. godine, njegova porodica i on, preselili u Kopenhagen (Danska). To je označilo početak njegovog puta, u oblasti medicine. Započeo je studije na Univerzitetu u Kopenhagenu, a interes za oftalmologiju kao i želja za sticanjem iskustva u različitim aspektima medicine brzo su ga odvele u praktičan rad u bolnici.
– Radio sam kao locum doctor na oftalmološkom odjelu, istovremeno asistirao na hirurgiji, na operacijama katarakte, glaukoma i vitrektomije. Bilo mi je važno ne samo učiti kroz studije, već i kroz praktičan rad u kliničkom okruženju – naglašava.
U tom periodu je također bio lider tima za studente medicine na odjelu, gdje je upravljao grupom od 25 studenata, organizujući njihove kliničke rotacije i pružajući podršku u svakodnevnom radu.
– Još tokom studentskih dana započeo sam angažman kao asistent-predavač na Univerzitetu u Kopenhagenu, i dalje sam tu aktivan. Kroz tu poziciju imam priliku da dijelim svoje znanje, izvodeći predavanja i praktične vježbe. To mi omogućava da kontinuirano doprinosim obrazovanju studenata medicine – naglasio je.
Nakon godina učenja i usavršavanja, pred kraj doktorskih studija na Univerzitetu u Kopenhagenu, imao je Bešić privilegiju učestvovati u projektu HelpMeSee.
– Tokom tog projekta učio sam od dr. Daniela Huttera s Bascom Palmer Eye Institute u Miamiju, najpoznatije oftalmološke institucije u SAD-u. Učio sam tehnike manualne hirurgije katarakte (MSCIS) što je, kao metoda koja se koristi u zemljama u razvoju, omogućilo brzo i efikasno liječenje katarakte, problema koji dovodi do sljepila miliona ljudi širom svijeta. Bila je to nevjerojatna prilika da se usavršim, steknem vještine koje bih mogao koristiti u budućim humanitarnim misijama – istaknuo je.
Za Bešića je oftalmologija fascinantna jer kombinira medicinu i hirurgiju, pružajući ogromnu varijaciju u svakodnevnim zadacima, od rutinskih pregleda do složenih operacija.
– Oko je izuzetno složen organ, a starenjem populacije i povećanim korištenjem ekrana očekuje se da će usluge oftalmologije biti u stalnom porastu. Moj put prema istraživačkom i naučnom životu započeo je prvom saradnjom na projektu o GLP-1 i dijabetičkoj retinopatiji, koji sam radio sa Jens Juul Holst i Michael Larsen. Jens Juul Holst je otkrio GLP-1, iz čega su nastali Wegovy, Rybelsus i Ozempic, koji se sve više koriste za dijabetes i mršavljenje, a on je bio ključna figura u tom istraživačkom području, zajedno sa Michaelom Larsenom, jednim od lidera u oftalmološkom istraživanju – priča Bešić.
Poziv da nastavi usavršavanje na Harvardu, jedan je od najvažnijih trenutaka u Bešićevoj karijeri. Poziv je došao nakon godina zajedničkog istraživanja i saradnje u različitim projektima. To je, kako kaže, bila potvrda da su njegov rad i doprinos prepoznati.
– Harvard, kao prestižna institucija, nudi ne samo izuzetnu priliku za daljnje učenje, već i mogućnost umrežavanja s nekim od najboljih stručnjaka u svijetu, što je neizbježno unaprijedilo moj rad – naglasio je.
Period dolaska na Harvard, bio je za Bešića izuzetno dinamičan i ispunjen intenzivnim učenjem, ne samo kroz sticanje novih znanja, već i kroz njihovu razmjenu sa kolegama unutar istraživačkog tima. To iskustvo mu je omogućilo da proširi svoje akademske horizonte i unaprijedi istraživačke sposobnosti.
– Završio sam fellowship na Harvard Medical School, sad imam poziciju pridruženog istraživačkog saradnika (affiliated research fellow) na Harvardu, u istraživačkoj grupi koju vodi profesor Reza Dana, renomirani Claes H. Dohlman Professor of Ophthalmology. Ta pozicija otvorila mi je vrata za dublje angažovanje u različitim istraživačkim projektima, kako u oftalmologiji, tako i u multidisciplinarnim područjima koji povezuju oftalmologiju s drugim oblastima medicine i javnog zdravstva – naglasio je.
Adam Bešić trenutno učestvuje u nekoliko značajnih projekata, uključujući istraživanje ranih manifestacija dijabetičke retinopatije kod djece s tipom 1 dijabetesa, analizu vaskularnih faktora u glaukomu i non-arteritic anterior ischemic optic neuropathy (NAION) i istraživanje utjecaja reumatoidnog artritisa na oftalmološka stanja – povezanost između te autoimune bolesti i različitih oftalmoloških problema.
Za njega je ipak jedan posebno intrigantan projekt, na kojem trenutno radi. Odnosi se na analizu nivoa žive, polihloriranih bifenila (PCB) i derivata DDT-a u morskim sisavcima te njihovog potencijalnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Taj projekt se provodi na Farskim Otocima, regiji koja je specifična za proučavanje bioakumulacije tih zagađivača u prehrambenom lancu.
Ozbiljna zdravstvena stanja
Pojašnjava da zagađenje okeana postaje globalni problem a na Farskim Otocima, koji imaju specifičan ekosistem, ljudi kroz upotrebu mesa morskih sisavaca u ishrani (poput kitova) akumuliraju toksične supstance poput žive, što predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
– To istraživanje se provodi u lokalnoj kohorti, koja se prati od rođenja, čineći ga jedinstvenim i omogućavajući detaljno razumijevanje dugoročnih efekata tog zagađenja. Taj projekt je posebno važan, jer pruža dragocjenu priliku za prikupljanje podataka koji se mogu primijeniti na veće globalne zajednice (uključujući SAD, Kanadu, Skandinaviju i Rusiju) i pružiti duboko razumijevanje različitih aspekata povezanih s tom temom – ističe.
Precizira da su u fokusu tog istraživanja ozbiljna zdravstvena stanja, uključujući neurološke poremećaje, supresiju imunološkog sistema, hipertenziju, povećan rizik od Parkinsonove bolesti, kao i određena oftalmološka oboljenja.
– Meso morskih sisavaca, koje je kroz stoljeća služilo kao vrijedan izvor hrane na morskim područjima kao sto su Farski Otoci, danas više nije pogodno za ljudsku ishranu ponajviše zbog ljudske nepažnje i nemara širom svijeta. Nažalost, sve je očiglednije da su okeani postali globalna deponija za širok spektar zagađivača. Jedan od najpoznatijih je, bez sumnje, živa. Taj teški metal ne predstavlja problem samo na Farskim Otocima, već i u cijelom svijetu. Živa dospijeva u atmosferu, zatim se taloži na dno okeana gdje se transformira u organsku živu – oblik koji se lako akumulira kroz prehrambeni lanac – navodi.
Bešić dodaje da se morski sisavci (poput kitova) nalaze visoko u prehrambenom lancu, u regijama poput Farskih Otoka, i akumuliraju značajne količine žive u svom tkivu.
– Kad ljudi konzumiraju meso tih sisavaca, ta ista živa se taloži u njihovim organima, uključujući mozak i krvotok. Međutim, zagađenje okeana ne pogađa samo morske sisavce već i mnoge vrste riba, uključujući tune i losose, koje akumuliraju toksične supstance u svom tkivu. Nažalost, živa nije jedini problem. Okeani su preplavljeni i drugim toksičnim supstancama, poznatim kao persistent organic pollutants – POPs, koji dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosistema – naglasio je.
Adam Bešić trenutno i boravi u Thorshavnu, glavnom gradu Farskih Otoka, gdje radi s profesorom Pál Weiheom, vodećim stručnjakom u oblasti ekotoksikologije i gostujućim naučnikom na Harvard T.H. Chan School of Public Health. Farski Otoci, s populacijom od oko 50.000 stanovnika, predstavljaju idealno mjesto za proučavanje utjecaja zagađenja na ljudsko zdravlje.
Predavači i eksperti iz cijelog svijeta
Bešić priča da, već treću godinu zaredom, ima čast biti predavač na Summer School of Practical Ophthalmology na Univerzitetu Charles u Pragu – programu koji se s pravom smatra jedinstvenim u Evropi, pa čak i u svijetu.
– Radi se o izuzetno selektivnoj ljetnoj školi namijenjenoj studentima medicine iz različitih zemalja, koji prolaze strogu selekciju da bi prisustvovali tom događaju. Program kombinuje intenzivne praktične vježbe, simulacije i interaktivne radionice, a okuplja predavače i eksperte iz cijelog svijeta. Kao jedan od najmlađih predavača, posebno mi je značajno što imam priliku ne samo prenijeti znanje, već i oblikovati radionice koje vode studente kroz stvarne kliničke izazove iz oftalmologije. Rad u takvom okruženju, gdje mladi ambiciozni umovi iz različitih dijelova svijeta dolaze da bi učili, diskutovali i istraživali, predstavlja izvor inspiracije i profesionalnog rasta za mene – naglašava.
Adam Bešić ima iskrenu i jaku želju da jednog dana doprinese razvoju medicine u Bosni i Hercegovini, naročito kroz povezivanje i zajednički rad sa kolegama iz domovine.
– Pokušavao sam uspostaviti takvu vrstu veze, u nekoliko navrata sam kontaktirao studente medicine u BiH i dijelio informacije o međunarodnim radionicama i kongresima na koje se mogu prijaviti upravo s ciljem da se otvore ka svijetu i nauče nešto novo. To mogu donijeti nazad u BiH, tu primijeniti. Nažalost, dosad nisam dobio odgovor, ali i dalje sam spreman za saradnju kroz dijeljenje znanja, organizaciju događaja ili umrežavanje. Prošle godine uspio sam dovesti u BiH, i moj rodni grad, uglednog doktora i istraživača Knuda Josefsena sa Bartholin Instituta iz Danske. On je boravio sedam dana kod mene, uživao u ljepotama naše prirode, a izrazio je i želju da u budućnosti pomogne napretku medicine u Bosni i Hercegovini, kao i da doprinese lokalnim zajednicama kroz medicinsku pomoć i savjetovanje – istaknuo je.
BiH će uvijek biti oslonac i inspiracija
Bez obzira na sve uspjehe koje je postigao i zemlje u kojima je radio, za Adama Bešića Bosna i Hercegovina i njeni ljudi uvijek će biti oslonac i inspiracija.
– Veza sa Bosnom i Hercegovinom, rodnim gradom Bosanska Otoka, uvijek će biti moj temelj. Odrastao sam u Otoci, uz obalu Une, to je moje izvorno mjesto, moj identitet – istaknuo je.
Građanima Bosne i Hercegovine, posebno mladim ljudima, poručio je “čuvajte svoju autentičnost, budite ustrajni i otvoreni za nova znanja”.
– Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal, a njeni ljudi su njeno najveće bogatstvo – naglasio je Adam Bešić, a za potrebe ovog teksta Feni je ustupio fotografije iz lične arhive.
