Danska je napustila tzv. Štedljivu četvorku i prihvatila fleksibilniji stav prema sedmogodišnjem proračunu Evropske unije, izjavila je danska premijerka Mette Frederiksen, istaknuvši da bi naoružavanje EU-a protiv Rusije trebalo imati prednost pred svim ostalim prioritetima.
“Kao Danci, uvijek ćemo biti čvrsti u pregovorima o proračunu. Ne želimo da se novac troši na ono što nije potrebno Evropi. Dakle, biti ćemo čvrsti, ali biti dijelom Štedljive četvorke više nije pravo mjesto za nas”, rekla je premijerka Frederiksen u utorak.
“Za mene je najvažnije ponovo naoružati Evropu. To je moje polazište i to je moj zaključak u svim raspravama. Jer ako Evropa nije sposobna zaštititi i braniti samu sebe, onda je u jednom trenutku igra gotova. Dakle, ponovno naoružavanje Evrope je za mene prioritet broj jedan”, nastavila je Frederiksen.
Štedljiva četvorka bila je neformalna grupa koju su činile Nizozemska, Austrija, Švedska i Danska tokom pregovora o proračunu Unije 2020. godine. Ta fiskalno konzervativna koalicija, koju je povremeno podržavala Finska, snažno je inzistirala na kontroli zajedničke potrošnje, suprotstavljajući se ekspanzionističkoj viziji Francuske i južnoevropskih zemalja.
Dogovor je zavisio o jednoglasnosti, što znači da je jedno “ne” bilo dovoljno da ga blokira. Pritisak Štedljive četvorke bio je ključan za preoblikovanje ravnoteže unutar fonda za oporavak od pandemije vrijednog 750 milijardi eura, smanjujući udio bespovratnih sredstava koja se plaćaju zajednički te povećavajući udio zajmova koji se vraćaju individualno.
Mediji su pomno pratili pozadinske manevre grupe, što je dodatno učvrstilo njen naziv. Kritičari su ih često optuživali da su beskompromisni i neosjetljivi prema potrebama zemalja koje su pandemija najpogodila.
Pet godina kasnije, Bruxelles se sprema za još jednu iscrpljujuću borbu za odobravanje novog zajedničkog proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. godine, a očekuje se da će Evropska komisija prvi prijedlog predstaviti prije ljetne stanke.
Ipak, ne računajte da će Danska zagovarati štedljivost, rekla je Frederiksen: “Prošli put imali smo vodeću ulogu u Štedljivoj četvorci. Sljedeći put imat ćemo vodeću ulogu u nekoj drugoj grupi, jer stvari su se promijenile i svijet se ubrzano mijenja. Moramo pronaći prave odgovore na sve te izazove pred nama.”
Premijerka tvrdi da je ruska invazija na Ukrajinu nepovratno promijenila finansijsku jednadžbu te da se zbog toga svi ostali prioriteti trebaju razmatrati tek nakon što EU dogovori svoj plan ponovnog naoružavanja.
U maju su članice dogovorile program zajmova s niskim kamatama u iznosu od 150 milijardi eura za drastično povećanje vojne potrošnje širom Unije. Plan pod nazivom SAFE glavni je element šire inicijative “Spremnost 2030” kojom se želi mobilizirati do 800 milijardi eura.
“Za mene je krajnja tačka 2030. godina, a vrijeme nam ističe zbog ponašanja Rusije”, rekla je danska premijerka, misleći pritom na datum do kojeg bi Kremlj mogao biti spreman za napad na neku članicu NATO-a.
“Zbog ponašanja Rusije, zbog svih prijetnji prema Evropi i vrlo neizvjesne situacije u Evropi te vrlo nesigurnog svijeta potreban nam je novi proračun”, objasnila je Frederiksen.
Danska nije jedina koja mijenja svoj stav. Finska i Švedska, koje su zatražile članstvo u NATO-u nakon što je Rusija pokrenula ničim izazvan rat, također su ublažile svoj stav prema proračunu EU-a, pozivajući na ambicioznije ulaganje u odbranu i podršku Kijevu.
Nasuprot tome, Nizozemska je ostala dosljedna svom protivljenju ideji “euroobveznica” ili zajedničkog zaduživanja. Njemačka, koja nije bila službeno dio Štedljive četvorke, ali je imala slične stavove, također je isključila mogućnost trajnog zajedničkog duga na nivou EU-a.
Govoreći u ime Evropskog parlamenta, Roberta Metsola složila se s Frederiksen oko potrebe za fleksibilnošću i agilnošću, ali je naglasila da jedan politički prioritet ne smije ići nauštrb drugih ključnih financijskih programa.
“Ono što ne želimo jest staviti sve u jedan ili dva programa i zaboraviti sve ostalo. Tu ćemo morati postići kompromis”, rekla je Metsola. Danska će 1. jula preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Vijećem EU-a, prenosi Index.hr.
Foto: Shutterstock
