Rekordan broj osoba bez danskog pasoša moći će glasati na lokalnim izborima u Danskoj 18. novembra 2025. Sada se širom zemlje organizuju novi događaji kako bi se stranci motivisali da iskoriste svoje pravo glasa.
U Sønderborgu će se na biciklističkim sjedištima postavljati navlake sa QR kodovima koji vode do informacija o izborima na više jezika.
U Kopenhagenu i Aarhusu bit će održani skupovi za birače na engleskom jeziku.
U Nakskovu se dijeli izborni materijal na više jezika.
Ove nove inicijative širom zemlje imaju za cilj da više stranaca ode do glasačke kutije.
Ove godine rekordan broj ljudi bez crvenog danskog pasoša može izaći na izbore, piše DR.
Međutim, procenat izlaznosti među strancima znatno je niži nego među etničkim Dancima, pa zato niču razni događaji i inicijative s ciljem da se poveća učešće stranih birača.
U Aarhusu živi oko 46.000 međunarodnih stanovnika sa pravom glasa, pa je organizacija Erhverv Aarhus pripremila sastanak na kojem stranci mogu dobiti praktične informacije o glasačkim karticama i mjestima glasanja – ali i prisustvovati klasičnoj debati na engleskom jeziku.
– Cilj je približiti lokalnu demokratiju međunarodnim građanima u gradu. Ako želimo da budu integrisani u naše lokalne zajednice, važno je i da imaju pravo odlučivanja o društvu u kojem žive, kaže Helle Bastrup, voditeljica međunarodnog odjela u Erhverv Aarhusu.
Stručnjakinja: Demokratija pokazuje pukotine
Na Univerzitetu u Aarhusu, docentica Kristina Bakkær Simonsen, koja se bavi istraživanjem demokratije i imigracije, kaže da primjećuje sve veće interesovanje za povećanje izlaznosti među strancima.
– Za ove izbore dobila sam jako mnogo upita iz komuna, stambenih organizacija i udruženja koja sprovode kampanje mobilizacije birača. Traže savjete, smjernice i predavanja, kaže ona.
Dodaje da su ovakve inicijative izuzetno važne jer je zabrinjavajuće to što je izlaznost među strancima znatno niža od one među Dancima. Time se, kaže, sami stranci isključuju iz političkog odlučivanja.
– To pokazuje da postoje pukotine u tome koliko je politička zajednica zaista uključiva. Ako strani državljani ne smatraju izbore relevantnim, ili se ne osjećaju dovoljno uključeno, to je problem za demokratiju, objašnjava Simonsen.
Ukrajinka: Težak izbor
Oksana Denysiuk, rođena i odrasla u Ukrajini, živi u Danskoj već 11 godina. Tek je prošle godine saznala da ima pravo glasa na lokalnim izborima.
I dalje nije sigurna hoće li ga iskoristiti – dijelom zato što joj je teško razumjeti razlike među partijama i kandidatima, a dijelom zato što nema veliko povjerenje u političke sisteme.
– Imamo loša iskustva s političarima.
– Ali to što u Danskoj možemo glasati nakon četiri godine mnogo znači, jer pokazuje da smo ovdje dobrodošli. Hvala Danskoj što nam, strancima, daje priliku da glasamo, kaže Oksana Denysiuk.
Prema riječima Kristine Bakkær Simonsen, Oksana nije usamljena – mnogi strani građani ne znaju da imaju pravo glasa.
– Neki jednostavno moraju biti obaviješteni da imaju pravo glasati i da su poželjni u lokalnoj demokratiji, kaže ona.
Ko ima pravo glasa i kada?
Na lokalnim i regionalnim izborima mogu glasati:
- svi građani EU, Islanda, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva koji imaju adresu u Danskoj od prvog dana,
- građani zemalja izvan EU ako su živjeli u Danskoj najmanje četiri godine.
Na parlamentarnim izborima mogu glasati samo oni koji su:
- danski državljani,
- navršili 18 godina,
- stalno nastanjeni u Kraljevini Danskoj.
(Izvor: Ministarstvo unutrašnjih poslova i Parlament Danske)
Gdje ima najviše stranih birača
Komune s najvećim udjelom stranaca s pravom glasa:
- Ishøj: 25,8%
- Høje-Taastrup: 22,1%
- Brøndby: 20,7%
- Kopenhagen: 18,8%
- Albertslund: 16,8%
Najveće grupe birača po nacionalnosti:
- Poljaci: 40.214
- Rumuni: 36.710
- Njemačka: 30.787
- Turska: 24.227
- Sirija: 21.883
(Izvor: Danska agencija za statistiku)
Izlaznost na izborima
Procenat izlaznosti uveliko se razlikuje po nacionalnosti.
Na lokalnim izborima 2021. godine:
- Ukupna izlaznost: 67,2%
- Danski državljani: 72,3%
- Strani državljani: 29,1%
- Njemački državljani: 45,1%
- Ukrajinski državljani: 22,8%
- Rumunski državljani: 11%
- Poljski državljani: 12,7%
(Izvor: Univerzitet u Kopenhagenu – Izlaznost na lokalnim i regionalnim izborima 2021.)
