Za nekoliko dana održavaju se lokalni izbori u Danskoj. Ovdje gotovo pet miliona građana može iskoristiti svoje pravo glasa.
Ali ako si musliman, ne bi trebao glasati, poručuje Hizb ut-Tahrir. Svaki oblik podrške nekoj stranci ili političaru na lokalnim izborima je haram, navodi ova radikalna islamska organizacija u letku koji se širi društvenim mrežama, piše TjekDet.
Iz islamske perspektive postoji nekoliko osnovnih i principijelnih problema sa učestvovanjem u lokalnim izborima, piše organizacija u svojoj poruci. Između ostalog, zabranjeno je glasati za osobu koja će obavljati zadatke koji su haram – dakle zabranjeni prema Kur’anu.
A pošto općinska vijeća obavljaju mnoge takve poslove, poput sklapanja brakova između osoba istog spola i izdavanja dozvola za alkohol, nije dozvoljeno dati svoj glas na izborima, poručuje Hizb ut-Tahrir.
Ali je li tačno da u Kur’anu piše da se ne smije glasati na demokratskim izborima? Ne, kažu stručnjaci za TjekDet.
Nesumnjivo poziv
„Dragi muslimani. Predstoje lokalni izbori u Danskoj, a moguće i parlamentarni izbori uskoro. Kampanje političkih stranaka su već u toku”, stoji u uvodu osam stranica dugog letka.
U njemu Hizb ut-Tahrir želi naglasiti nekoliko stvari, podijeljenih u četiri tačke. Prva govori o tome da se o pitanju učešća na izborima mora razmišljati polazeći od islamskih vrijednosti i zakona. Druga tvrdi da općinska vijeća obavljaju mnoge zadatke koji se protive islamskim zakonima, te da je zabranjeno glasati za osobu koja će obavljati haram poslove.
Treća tačka navodi da je svaka podrška sekularnoj stranci također haram. A posljednja tvrdi da je pogrešno kada neko kaže da će izbjegavanje izbora dovesti do izolacije i paralelnih društava.
Naveed Baig, imam i islamski istraživač, između ostalog na Univerzitetu u Oslu gdje djeluje kao gostujući istraživač, kaže da nema sumnje: letak poziva muslimane da ne glasaju na lokalnim izborima.
„U letku piše da je svaki oblik podrške sekularnoj stranci haram, što je vrlo nerealno i jednostrano. Jasno je da se radi o materijalu koji poziva muslimane da ne glasaju. Čitam to kao da nema nikakve mogućnosti da musliman glasa, ako želi slijediti njihove postavke”, kaže Baig.
Slično tvrdi i Tim Jensen, istraživač religije na Univerzitetu Južne Danske: nesumnjivo se radi o pozivu da se ne učestvuje na izborima.
„Hizb ut-Tahrir poručuje da se dobar musliman treba suzdržati od glasanja u sekularnoj, nereligijskoj, neislamskoj demokratiji kakva je danska. Ono što iznose u letku je njihova verzija islama, koju pokušavaju predstaviti danskim muslimanima kao ispravnu”, kaže Jensen.
Šta kaže Kur’an?
Iz letka Hizb ut-Tahrira može se lako zaključiti da je glasanje na lokalnim izborima u suprotnosti s Kur’anskim principima. Ali Kur’an uopće ne spominje demokratske izbore, kaže Tim Jensen.
„Nigdje u Kur’anu ne piše ništa o učešću na izborima. Kur’an se može tumačiti na razne načine, ali ne možete naći rečenicu: ‘Ne, ne smijete glasati na izborima’,” objašnjava on.
Isto naglašava i Naveed Baig.
„Kur’an ne spominje direktno glasanje. Najbliži koncept je šura – savjetovanje. Kur’an kaže da se odluke donose kroz međusobno savjetovanje, a mnogi učenjaci danas vide moderan izborni sistem upravo kao savremeni oblik šure – učestvovanje u izboru političkih lidera, kao što se nekada radilo,” kaže on.
Prema Baigu, mnogo je rašireniji stav među muslimanima da su demokratski izbori važni nego da je zabranjeno učestvovati.
„Kod većine sunitskih i šiitskih učenjaka nije samo dozvoljeno glasati – već se i preporučuje. Potiče se glasanje za one kandidate koji mogu doprinijeti dobrom društvu,” kaže Baig.
Manjinski pogled
Tumačenje Hizb ut-Tahrira o tome kako Kur’an gleda na demokratske izbore predstavlja samo manjinu među muslimanima, kaže Baig.
„Normalno bi bilo predstaviti različita tumačenja u poruci kao što je ova. Oni griješe time što predstavljaju samo svoje mišljenje, a ipak tvrde kategorički da je haram za sve muslimane da glasaju,” kaže on.
Baig to naziva crno-bijelim razmišljanjem, koje ne odgovara kompleksnosti islamskih zemalja, islamske teologije i klasične islamske etike i historije.
„Način na koji oni razumiju religiju ne polazi od stvarnog života muslimana širom svijeta”, kaže on.
Tim Jensen smatra da nije iznenađenje što se poziv pojavljuje baš sada, kada mnogi političari govore da muslimani ne bi trebali imati pravo biti u Danskoj.
„Muslimani su u teškoj situaciji. Mislim da se dio frustracije ogleda u ovom vrlo radikalnom pozivu da se muslimani klone lokalnih izbora. To je demonstrativan način da se kaže da političari ne žele dobro muslimanima i da zato ne bi trebali podržavati takav pristup glasajući,” kaže Jensen.
Ograničen utjecaj
I Baig i Jensen smatraju da bi bilo iznenađujuće da poziv Hizb ut-Tahrira ima značajan utjecaj na izlaznost muslimana na izborima.
„Hizb ut-Tahrir obično argumentuje dobro i intelektualno, ali nikad nisu imali veliko uspjeha u dosezanju široke publike,” kaže Jensen.
I Roger Buch, istraživač lokalnih izbora i nastavnik na Danskoj školI za medije i novinarstvo, ne vjeruje da će letak uticati na to koliko će muslimana izaći na izbore 18. novembra.
„Učinak ovog poziva vjerovatno je vrlo ograničen,” kaže on.
I Buch i Baig ističu da je Hizb ut-Tahrir ekstremistička grupa s vrlo malo članova i sljedbenika, koja ni na koji način ne predstavlja islam niti 250.000–300.000 muslimana koji žive u Danskoj.
Ne postoje zvanični podaci o broju članova Hizb ut-Tahrira u Danskoj, ali se procjenjuje da ih ima između 150 i 300.
Buch ističe da njihova fundamentalistička ideologija stoji u oštroj suprotnosti s muslimanskim zemljama s demokratijom i demokratski orijentiranim muslimanima širom svijeta.
„Ova mala marginalizirana grupa ima minimalan utjecaj na izlaznost, kao što, naprimjer, pozivi anarhističkih grupa na bojkot izbora također nisu imali veći učinak u Danskoj,” kaže on.
Iako Baig također smatra da je utjecaj Hizb ut-Tahrira na danske muslimane ograničen, zabrinut je da letak može stvoriti nesigurnost posebno među mladim muslimanima, koji bi se mogli suzdržati od glasanja „za svaki slučaj”.
„S druge strane, mnogi muslimani su umorni od retorike Hizb ut-Tahrira, pa to može izazvati i suprotan efekt – motivirati muslimane koji većinom na društvenim mrežama pozivaju druge da izađu na glasanje,” kaže Baig.
TjekDet je poslao Hizb ut-Tahriru komentare stručnjaka, ali nisu odgovorili.
