Lista paralelnih zajednica u Danskoj upravo je objavljena, ali se na mnogim mjestima s nestrpljenjem čeka odluka EU-a koja bi je mogla radikalno promijeniti.
Najnovija lista ugroženih stambenih područja i paralelnih zajednica u Danskoj upravo je objavljena. A ona je znatno kraća nego prošle godine, piše DR.
Ove godine lista obuhvata pet paralelnih zajednica i sedam ugroženih stambenih područja. Prošle godine ti su brojevi iznosili osam i dvanaest.
Tri stambena područja uklonjena su s obje liste jer je broj stanovnika ranije osuđivanih pao. Radi se o Askerød u Greveu, Stengårdsvej u Esbjergu i Skovvejen/Skovparken u Koldingu, koji sada više nemaju status ni ugroženih stambenih područja ni paralelnih zajednica.
Također, Præstebakken/Syrenparken i Hedelundgårdparken u Esbjergu uklonjeni su s liste ugroženih područja jer je udio osuđenih opao i zbog poboljšanog obrazovnog nivoa stanovnika.
Razvoj koji raduje ministricu za stanovanje i socijalna pitanja, Sophie Hæstorp Andersen (S):
– Izuzetno sam zadovoljna što ponovo vidimo poboljšanje. Sve je više stambenih područja koja se skidaju s preventivnih lista i lista paralelnih zajednica. A to pokazuje da uspijevamo pomoći ljudima, i da vidimo stambena područja u kojima je sve manje osuđenih i sve više ljudi s obrazovnom pozadinom, kaže ona.
Pogledajte kompletnu listu
Lista i ugroženih stambenih područja i paralelnih zajednica je skraćena. U nastavku su ona koja su ostala na listama.
Paralelne zajednice:
- Tåstrupgård, Høje-Taastrup
- Sundparken, Horsens
- Bispehaven, Aarhus
- Gellerupparken/Toveshøj, Aarhus
- Vollsmose, Odense
Ugrožena stambena područja:
- Gammel Jennumparken, Randers
- Byparken/Skovparken, Svendborg
- Tåstrupgård, Høje-Taastrup
- Sundparken, Horsens
- Bispehaven, Aarhus
- Gellerupparken/Toveshøj, Aarhus
- Vollsmose, Odense
Ministrica: „Još nismo postigli cilj“
Da bi stambeno područje imalo status ugroženog, mora imati više od 1.000 stanovnika i ispuniti dva od četiri kriterija koja se odnose na obrazovanje, prihode i kriminalitet.
Ako istovremeno više od 50 posto stanovnika ima ne-zapadno porijeklo, tada je područje i ugroženo i predstavlja paralelnu zajednicu.
Ove godine nijedno novo područje nije dodano ni na jednu listu.
Ali Sophie Hæstorp Andersen naglašava da ipak „još nismo postigli cilj“:
– Moja je ambicija da u Danskoj nema paralelnih zajednica, pa iako me raduje što zakon funkcioniše, svjesna sam da još nismo tamo. Moramo se zaista držati kursa. Manje ugroženih područja znači da više djece odrasta u porodicama u kojima roditelji imaju posao i obrazovanje. I da manje ljudi ima susjede osuđene za kriminal, kaže ona.
Kako bi se stvorila drugačija struktura stanovništva, više stambenih područja posljednjih je godina prisilno premještalo stanovnike i davalo prednost podnositeljima zahtjeva s višim obrazovanjem i zaposlenjem.
Imamo li dokaza da se time problem ne premješta – da iseljeni stanovnici ne opterećuju nova područja u koja se sele?
– Kada imamo veliko stambeno područje koje je na listi paralelnih zajednica, ne smijemo stalno pogoršavati probleme. Da li to znači da se neki ljudi upućuju u druga područja? Da, vjerovatno. – kaže ministrica i nastavlja:
– Ali oni se upućuju u područja koja to mogu mnogo bolje podnijeti i gdje se istovremeno ne borimo s mnoštvom drugih socijalnih problema.
Kada je neko područje paralelna zajednica?
Da bi područje bilo uvršteno na listu paralelnih zajednica, mora biti opće stambeno područje s najmanje 1.000 stanovnika, pri čemu udio imigranata i potomaka iz ne-zapadnih zemalja prelazi 50%. Ako je 49%, ne može biti na listi.
Osim kriterija etničkog porijekla, za uvrštavanje na listu moraju biti ispunjena još najmanje dva od sljedeća četiri kriterija:
- Udio stanovnika uzrasta 18–64 godine koji nisu zaposleni niti u obrazovanju prelazi 40% (prosjek za posljednje dvije godine).
- Udio stanovnika osuđenih za kršenje krivičnog zakona, zakona o oružju ili narkoticima iznosi najmanje tri puta više od državnog prosjeka (prosjek za posljednje dvije godine).
- Udio stanovnika uzrasta 30–59 godina sa samo osnovnim obrazovanjem prelazi 60%.
- Prosječni bruto prihod oporezivih osoba uzrasta 15–64 godine (bez učenika/studenata) iznosi manje od 55% prosječnog prihoda iste grupe u regiji.
(Izvor: Ministarstvo za socijalna i stambena pitanja)
Odluka EU-suda izaziva zabrinutost
Ove godine mnogi stanovnici stambenih područja nisu pratili samo hoće li se naći na listi, nego i šta će odlučiti EU.
Za manje od tri sedmice stiže odluka iz EU o tome da li danski zakon o paralelnim zajednicama krši evropska pravila o jednakom tretmanu.
Generalni advokat EU-suda već je dao mišljenje i nazvao danski zakon „direktnom diskriminacijom“. Ako EU-sud donese istu odluku, to bi moglo imati velike posljedice za listu paralelnih zajednica.
Tako smatra i Claus Bech Danielsen, profesor urbanizma i okoliša na Univerzitetu Aalborg:
– Ako EU-sud odluči da je diskriminacija označavati područja na osnovu etničke pripadnosti stanovnika, pretpostavljam da će danski političari pokušati promijeniti kriterije i vjerovatno ukloniti onaj koji se odnosi na etničko porijeklo.
Sophie Hæstorp Andersen kaže da ona i Vlada „pažljivo prate“ kako će odluka EU-a ispasti. No rad na ugroženim stambenim područjima nastavit će se:
– Vlada u potpunosti stoji iza dosadašnjih reorganizacija i toga da neka stambena područja trebaju biti preoblikovana. Treba biti više ljudi s jačim resursima i treba se vidjeti razvoj u tim područjima. To ćemo nastaviti raditi i nakon odluke EU-suda, bez obzira na njen ishod, kaže ministrica.
O sudskim procesima
Godine 2021. Istočni visoki sud započeo je proces u kojem stanovnici Mjølnerparkena u Nørrebru i Schackenborg Vænge u Slagelseu tvrde da su bili izloženi nezakonitoj diskriminaciji od strane Ministarstva za stanovanje.
Sud je zatražio pomoć EU-suda u tumačenju evropskih propisa o etničkom nediskriminisanju.
Slični postupci u Vollsmoseu, Gellerupparkenu i Bispehavenu u Aarhusu trenutno su pauzirani dok se ne donese odluka EU-suda.
Kada EU-sud objavi svoju odluku 18. decembra, ona će biti uključena u danske sudske procese.
Foto: TV2 Østjylland
