Danska državna poštanska služba, PostNord, najavila je drastičan potez: nakon 400 godina tradicije, krajem 2025. godine u potpunosti ukida prikupljanje i dostavu pisama.
Odluka je rezultat ogromnog pada broja poslanih pisama, koji se od početka stoljeća smanjio za čak 90 posto, piše The Economist. Već od početka juna, 1.500 prepoznatljivih crvenih poštanskih sandučića počet će nestajati s danskih ulica.
Ovaj potez ne iznenađuje u zemlji koja je među najdigitalizovanijima na svijetu. U Danskoj postoji aplikacija za gotovo sve, gotovina se rijetko koristi, a građani čak i vozačke dozvole i zdravstvene iskaznice nose na svojim pametnim telefonima. Bankovni izvodi, računi i zvanična komunikacija s vlastima odavno se šalju elektronskim putem, zbog čega je tržište klasičnih pisama postalo neprofitabilno.
Brojke to potvrđuju: s 1,4 milijarde poslanih pisama početkom stoljeća, prošle godine taj broj pao je na samo 110 miliona. Samo u protekloj godini zabilježen je pad od 30 posto.
Gubitak poslova i neizvjesna budućnost
Odluka o ukidanju dostave pisama direktno će pogoditi oko 1.500 od ukupno 4.600 zaposlenika PostNorda, koji se suočavaju s gubitkom posla, javlja BBC, prenosi Index.hr.
Kompanija je najavila da će se preusmjeriti na dostavu paketa, a neiskorištene poštanske marke kupljene ove ili prošle godine moći će se vratiti tokom ograničenog perioda 2026.
„Ovo je jako tužan dan. Ne samo za naš odjel, nego i za 1.500 ljudi koji se suočavaju s neizvjesnom budućnošću“, izjavio je za dansku televiziju DR zaposlenik Anders Raun Mikkelsen.
Najpogođeniji su stariji i stanovnici ruralnih područja
Iako 95 posto Danaca koristi digitalnu poštu, procjenjuje se da se oko 271.000 ljudi i dalje oslanja na fizička pisma, a odluka će najteže pasti starijim građanima.
„Mnogi su vrlo ovisni o redovnoj dostavi pisama. To uključuje bolničke termine, pozive na vakcinacije ili odluke o kućnoj njezi“, upozorila je Marlene Rishoj Cordes iz udruženja Aeldre Sagen (DaneAge) za televiziju TV2.
Zastupnik Pelle Dragsted okrivio je privatizaciju za ovaj potez te izrazio zabrinutost da će on staviti u nepovoljan položaj ljude koji žive u udaljenim područjima.
Visoke cijene i otvoreno tržište
Ministar saobraćaja Thomas Danielsen pokušao je umiriti javnost, rekavši da će se pisma i dalje moći slati i primati jer „postoji slobodno tržište za pisma i pakete“.
Novi Zakon o pošti, koji je stupio na snagu 2024., otvorio je tržište privatnoj konkurenciji i ukinuo oslobađanje od PDV-a za poštanske usluge, što je dovelo do rasta cijena.
„Kada pismo košta 29 danskih kruna (oko 3,90 eura), bit će manje pisama“, realno je komentarisao Kim Pedersen, izvršni direktor PostNord Danske.
PostNord, koji se godinama bori s finansijskim poteškoćama, u 40-postotnom je vlasništvu Danske i 60-postotnom vlasništvu Švedske.
Danska nije usamljen slučaj. Poštanske službe širom Evrope bore se s padom broja pisama. Na primjer, njemački Deutsche Post nedavno je objavio da ukida 8.000 radnih mjesta na, kako su naveli, „društveno odgovoran način“, a sindikati strahuju da to nije kraj otpuštanjima.
Foto: Getty Images
