Jučer je Univerzitet u Kopenhagenu zatvorio sve svoje tzv. prostorije za tišinu (stillerum), ali više studenata želi da se ta odluka poništi.
Burno diskutovane prostorije za molitvu na Univerzitetu u Kopenhagenu izgleda da pripadaju prošlosti. Jučer su sve takve prostorije zatvorene širom cijelog univerziteta, jer rukovodstvo smatra da one „služe samo uskom dijelu studenata“. Međutim, rasprava o njima daleko je od završene, piše DR.
Danas je grupa studenata najavila demonstracije ispred kancelarije rektora, jer smatraju da je odluka pogrešna. Na čelu stoji Jesper Gür, predstavnik Studentskog vijeća Univerziteta u Kopenhagenu.
– Smatramo da je ogroman nedostatak u stvaranju dobrog studijskog okruženja to što nestaju ove prostorije za momitvu. Različitim grupama studenata treba prostor tokom duge školske svakodnevice. Nekad je to prostor za vjeru, a nekad mjesto za neurodivergentne osobe koje trebaju predah, kaže on za P1 Morgen.
Neurodivergentne osobe su one čiji obrasci razmišljanja, senzorne reakcije i ponašanje odstupaju od prosjeka.
Rektor ostaje pri odluci o zatvaranju
U rektorskoj kancelariji sjedi Kristian Cedervall Lauta. On kaže da je u redu da studenti protestuju – to je njihovo pravo. Ali, kako dodaje za P1 Morgen, to neće promijeniti donesenu odluku.
– Možemo konstatovati da, iako smo posljednjih godina pokušavali ove prostorije učiniti univerzalnim i dostupnim svima, u tome nismo uspjeli. Uglavnom su ih koristili muslimanski studenti za molitvu, i zbog toga sada povlačimo konsekvence i zatvaramo ih, kaže on.
Prema prorektoru, razlog zatvaranja nije to što se ne smije moliti na univerzitetu. Zatvaranje je posljedica toga što „velika grupa studenata koja se bori s nečim ili treba pauzu“ uopće ne koristi te prostorije.
Zato je, kaže on, potrebna nova vrsta rješenja koja bi omogućila prostor za koncentraciju i smirenje za sve studente.
– Usred rasplamsane debate važno mi je reći da želimo biti kampus gdje se svi naši studenti osjećaju dobrodošlo – i muslimanski studenti također. Naravno da je dozvoljeno moliti se na univerzitetu, ali nećemo praviti nove prostorije gdje je glavni cilj molitva, kaže Kristian Cedervall Lauta.
Studenti predvođeni Jesperom Gürom ipak planiraju protestovati.
– Prije svega želimo biti glas mnogim studentima koji se ne osjećaju saslušano. Dosta je, želimo univerzitet koji stoji čvrsto iza svojih principa slobode i iza studenata. Ne univerzitet koji popušta pod političkim pritiskom desnice, kaže on.
„Mora biti mjesta i za molitvu“
Politički pritisak mogao je, između ostalih, doći i od premijerke Mette Frederiksen (S), koja je izjavila da „vlada ne želi prostorije za molitvu na obrazovnim institucijama“.
Bilo je i nekoliko primjera prostorija za tišinu koje su bile „zloupotrebljavane“, priznaje Jesper Gür.
Dnevni list Berlingske otkrio je žalbe zbog rodne segregacije u jednoj takvoj prostoriji na zdravstvenom fakultetu, dok je univerzitetski list pronašao pamflete organizacije Hizb ut-Tahrir i knjigu Bilala Philipsa, koji se 2017. pojavio na listi „propovjednika mržnje“ u Danskoj.
Ali, prema Jesperu Güru, to nije razlog da se prostorije zatvore:
– Po mom mišljenju, to su izuzeci, ne pravilo. Ne mislim da takve zloupotrebe treba da kazne sve koji prostorije koriste ispravno. Bolje rješenje bi bilo napraviti jasnije smjernice i bolji nadzor nad korištenjem tih prostorija, kaže on.
Kristian Cedervall Lauta smatra da se takvi problemi mogu izbjeći novim modelom:
– Opisani slučajevi su historijski. To je važno reći. Svi danski univerziteti su u proljeće pooštrili pravila i namjenu tih prostorija, i od tada nismo vidjeli ništa slično, kaže on.
Na pitanje zašto se jednostavno ne odvoji religija od nastave, odgovara:
– Očekujem da ono što nas okuplja u nastavi na univerzitetu bude potraga za istinom i naukom. Ali studenti su istovremeno i ljudi sa svojim političkim stavovima ili religijom. To također ponekad moraju moći izraziti na kampusu, jer univerzitet treba biti mjesto koje to može da podrži, kaže on.
