Danska treba imati sistem totalne pripravnosti koji će predstavljati okvir u kojem građani, institucije, preduzeća i civilno društvo mogu doprinijeti u slučaju većih incidenata, kriza, katastrofa i rata.
To je izjavio ministar za vanredne situacije Torsten Schack Pedersen (V) na konferenciji za medije u petak, prenosi DR pisanje Ritzaua.
– Totalna pripravnost znači da svi moramo sarađivati kako bismo povećali otpornost Danske – rekao je on.
Danska je jedina zemlja u nordijskom regionu koja još uvijek nema jasnu i sveobuhvatnu strategiju o tome koliko sigurno društvo treba biti.
Sektorski podijeljen sistem pripravnosti
Nakon Hladnog rata model totalne pripravnosti potisnut je u drugi plan, a prednost je data sektorski podijeljenom sistemu. To znači da svaka institucija planira unutar vlastitog sektora.
Takav pristup omogućava specijalizaciju, ali kada krize prelaze granice i sektore, postoji rizik od nedostatka pregleda i koordinacije – navodi se kao argument.
Prema riječima ministra, vlasti imaju posebnu odgovornost za zaštitu vitalnih funkcija društva. Međutim, ubuduće će svi imati odgovornost za vlastitu i tuđu sigurnost prije nego eventualna kriza nastupi.
– Postoji obaveza za svakog građanina, preduzeća i institucije, tako da svi zajedno doprinosimo jačanju otpornosti našeg društva.
– Važno je da kao građani preuzmemo ličnu odgovornost i budemo sposobni da se samostalno snađemo u kriznoj situaciji 72 sata, ukoliko to bude potrebno – rekao je Torsten Schack Pedersen.
Ipak, ovo ne znači ukidanje sektorske odgovornosti, prema kojoj svaka institucija zasebno snosi odgovornost za pripravnost u svom sektoru.
Kritike su upućene zbog toga što ne postoji jedna osoba ili institucija koja ima ukupnu odgovornost i može nametnuti odluke koje bi inače mogle ostati neprovedene.
Na konferenciji je naglašeno da se Danska suočava s najozbiljnijom i najsloženijom slikom rizika i prijetnji još od Drugog svjetskog rata.
Zbog toga vlada smatra da je potrebno napustiti višedecenijski sektorski podijeljen model pripravnosti.
Za 2026. godinu izdvojit će se 1,2 milijarde kruna, što je ranije najavljeno u januaru. Sredstva će, između ostalog, biti usmjerena na osiguranje snabdijevanja električnom energijom u slučaju krize.
Prijetnja vodosnabdijevanju
Prema navodima vlasti, postoji prijetnja, između ostalog, i danskom sistemu vodosnabdijevanja.
Pažnju javnosti izazvao je slučaj iz decembra 2024. godine, kada je hakerska grupa povezana s ruskom državom izvršila napad na mali vodovod južno od Køgea na Zelandu, zbog čega su građani ostali bez vode.
– Svakodnevno se bilježe pokušaji cyber napada na naš vodni sektor. Moramo spriječiti i upravljati hibridnim prijetnjama te obnoviti vodosnabdijevanje ako do pri
Foto: Danska vlada
