Danska izlazi na parlamentarne izbore 24. marta, a kampanju je obilježila najava socijaldemokratske premijerke Mette Frederiksen o uvođenju poreza na imovinu, odnosno poreza na bogatstvo.
Frederiksen tvrdi da je cilj smanjenje nejednakosti, jer jedan posto Danaca posjeduje čak trećinu nacionalnog bogatstva. Porez bi se odnosio na samce s imovinom većom od 25 miliona danskih kruna (oko 3,3 miliona eura), odnosno dvostruko više za bračne parove. Godišnja stopa iznosila bi 0,5 posto na iznos koji prelazi taj prag.
U poreznu osnovicu ulazile bi dionice, obveznice, vrijednost firmi, nekretnine iznad 1,3 miliona eura te polovina penzione štednje. Procjenjuje se da bi porez obuhvatio oko 22.000 građana i donio oko 900 miliona eura godišnje.
Konzervativne i liberalne stranke protive se prijedlogu, upozoravajući na moguće iseljavanje bogatih i pad investicija. Lars Løkke Rasmussen smatra da bi takav potez mogao oslabiti dansku ekonomiju.
Kritičari navode primjer Norveške, koja je 2021. povećala porez na bogatstvo. Iako je taj porez znatno povećao budžetske prihode, dio najbogatijih građana napustio je zemlju, nakon čega je uveden i izlazni porez.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da porez na bogatstvo može smanjiti ulaganja i rast, dok zagovornici tvrde da bi njegov utjecaj bio ograničen te podsjećaju da je Danska imala sličan porez do 1997. godine bez većih negativnih posljedica.
