Medina Šabić rođena je i odrasla u sjevernoj Danskoj i moći će glasati tek kada uđe u tridesete godine.
Iako su rođeni i odrasli u Danskoj, gotovo 20.000 osoba starijih od 20 godina ne može glasati na predstojećim parlamentarnim izborima jer nemaju dansko državljanstvo, pokazuju podaci danske agencije za statistiku Danmarks Statistik. To je približno broj stanovnika gradova poput Skanderborga, Faruma ili Nyborga, piše DR.
U posljednjih šest godina ova grupa porasla je za oko 5.000 osoba, dijelom zbog pooštravanja pravila za dobijanje državljanstva.
Jedna od njih je 24-godišnja Medina Šabić, rođena u Danskoj od roditelja iz Bosne i Hercegovine. Odbijen joj je zahtjev i za stalni boravak i za državljanstvo jer je 2019. napustila gimnaziju. U međuvremenu je završila administrativno obrazovanje i danas radi u državnoj administraciji.
– Nisi u potpunosti Danac, iako se tako osjećaš. Drugi odlučuju o mojoj budućnosti i budućnosti ljudi poput mene. Nemam pravo glasa u ovoj zemlji – kaže Medina.
Veliki broj ljudi bez biračkog prava predstavlja problem za demokratiju, smatra Lene Holm Pedersen, profesorica političkih nauka na University of Copenhagen i članica istraživanja „Magtudredningen“.
– To je problem, baš kao što je nekada bio slučaj kada žene nisu imale pravo glasa – kaže ona.
Stranke traže teže uslove za sticanje državljanstva
O tome ko ima pravo glasa odlučuje parlament, ali te odluke mogu i jačati i slabiti demokratiju.
Tokom izborne kampanje više stranaka zalagalo se za dodatno pooštravanje pravila za dobijanje državljanstva. Dansk Folkeparti predlaže potpunu obustavu novih državljanstava, Liberal Alliance želi pauzu, dok ministar Rasmus Stoklund nije isključio takvu mogućnost.
Konzercativci također žele pooštravanje pravila, uključujući ukidanje automatskog državljanstva za djecu čiji su roditelji stekli državljanstvo.
Političarka Mette Abildgaard smatra da Danska daje državljanstvo osobama s nedemokratskim vrijednostima te predlaže dodatne provjere kandidata.
S druge strane, ne vidi problem u tome što 20.000 odraslih osoba rođenih i odraslih u Danskoj nema državljanstvo.
– Pravila su razumna, iako ih je teško ispuniti. Potrebno je obrazovanje, posao, samostalnost i poštivanje zakona – kaže ona.
Medina može glasati tek u tridesetim
Iako ima 24 godine, Medina će najranije moći dobiti državljanstvo u tridesetim godinama. Najprije mora ponovo aplicirati za stalni boravak 2028. godine. Ako uspije, nakon toga mora čekati još dvije godine prije zahtjeva za državljanstvo, a proces obrade traje dodatne dvije godine.
Dug proces ostavio je psihičke posljedice na nju.
– Slomila sam se kada sam dobila odbijenicu. Osjećala sam tugu i bijes. Nije fer da zbog nedostatka „crvenog pasoša“ ne mogu praviti greške i tražiti svoj put kao i drugi mladi ljudi – kaže ona.
Dodaje da se to može doživjeti kao oblik diskriminacije:
– Nalaziš se u situaciji u kojoj nemaš ista prava kao svi drugi.
Iako mnogi u Danskoj podržavaju strogu migracionu politiku, Medina smatra da pravila pogađaju i one koji su već integrirani.
– Pravila bi trebala ciljati one koji se ne žele integrirati, ali pogađaju i nas koji smo dio društva i živimo kao i svi drugi – kaže ona.
Državljanstvo se ne dobija automatski rođenjem u Danskoj ako roditelji nisu danski državljani.
Kako postati državljanin Danske
Korak 1: Stalni boravak
Potrebno je imati privremeni boravak najmanje 8 godina (u nekim slučajevima 4).
Proces traje oko 8 mjeseci i košta 7.570 kruna.
Korak 2: Državljanstvo
Nakon dvije godine stalnog boravka moguće je aplicirati za državljanstvo.
Potrebno je ispuniti niz uslova: nekažnjavanost, bez dugova prema državi, zaposlenje najmanje 3,5 godine, položen jezički test i test o društvu te učešće na ceremoniji.
Proces traje u prosjeku dvije godine.
Postoji mnogo izuzetaka i posebnih pravila za određene grupe kada je riječ o državljanstvu. Ovaj informativni okvir daje samo opći pregled pravila, ali za pojedine grupe, kao i za, na primjer, državljane nordijskih zemalja, postupak je znatno jednostavniji. (Izvor: Ministarstvo za strance i integraciju)
Foto: Reddit
