Sjedinjene Države vode redovne pregovore s Danskom o proširenju svoje vojne prisutnosti na Grenlandu, javlja BBC pozivajući se na više zvaničnika upućenih u ove povjerljive rasprave. Prema njihovim tvrdnjama, razgovori su u posljednjih nekoliko mjeseci značajno napredovali.
Američki zvaničnici žele otvoriti tri nove baze na jugu ovog teritorija, koji funkcioniše kao poluautonomni dio Danske. Ovim potezom Washington pokušava ublažiti diplomatsku krizu koju je izazvao predsjednik Donald Trump kada je zaprijetio da će silom zauzeti Grenland.
Trump je još u januaru poručio da bi SAD trebao “posjedovati” Grenland kako bi spriječio Rusiju ili Kinu da ga preuzmu, dodajući da se to može izvesti na “lakši” ili “teži način”.
Trumpova “lakša ili teža” metoda i tajni razgovori
Bijela kuća je potvrdila da administracija vodi razgovore na visokom nivou s Grenlandom i Danskom, ali su odbili ulaziti u detalje samih pregovora. Ipak, jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je za BBC da su u Washingtonu vrlo optimistični te vjeruju da pregovori idu u pravom smjeru.
Danska je i ranije pokazivala spremnost za razgovor o dodatnim američkim vojnim postrojenjima, što je potvrdilo i njihovo Ministarstvo vanjskih poslova: “Postoji aktivan diplomatski kanal sa Sjedinjenim Državama, ali trenutno nećemo iznositi više detalja.”
Izvori upućeni u pregovore navode da su američki zvaničnici iznijeli prijedlog prema kojem bi tri nove vojne baze bile službeno proglašene suverenim teritorijem SAD-a.
Baze bi se nalazile na samom jugu Grenlanda, a primarni zadatak bio bi im nadzor ruskih i kineskih pomorskih aktivnosti u takozvanoj “GIUK rupi” – strateški važnom morskom prolazu u sjevernom Atlantiku koji se proteže između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije.
Nadzor Rusa i Kine u srcu Atlantika
Iako formalni dogovor još nije postignut, a konačan broj baza podložan je promjenama, jedna od njih vjerovatno će biti smještena u Narsarsuaqu. To je lokacija nekadašnje američke vojne baze koja već ima mali aerodrom.
Analitičari za BBC ističu da će se i ostala postrojenja vjerovatno graditi na mjestima s postojećom infrastrukturom, poput luka ili uzletišta, jer bi se tako drastično smanjili troškovi izgradnje.
Zanimljivo je da američki zvaničnici tokom samih pregovora uopće nisu spominjali opciju nasilnog preuzimanja Grenlanda, što su Danska i NATO ranije javno odbacili kao neprihvatljivo.
Uprkos Trumpovim prijetnjama, dvije države posljednjih mjeseci aktivno rade na postizanju dogovora. Ti su razgovori povjereni maloj radnoj grupi u Washingtonu koja je uspjela ostvariti značajan napredak daleko od očiju javnosti, dok je ostatak administracije bio potpuno zaokupljen ratom u Iranu.
Profesionalci u sjeni dok Trump prijeti invazijom
Ovu osjetljivu diplomatsku operaciju predvodi Michael Needham, visoki zvaničnik State Departmenta. Njegov zadatak je skrojiti posao koji će zadovoljiti Trumpove ambicije, ali i poštovati danske “crvene linije” o zaštiti granica. Izvori bliski pregovorima kažu da Needham “vodi glavnu riječ” na terenu te da administracija iza kulisa cijelom problemu pristupa vrlo profesionalno.
Pregovarački timovi sastali su se najmanje pet puta od sredine januara. Needhama obično prate jedan ili dva zvaničnika iz State Departmenta ili Vijeća za nacionalnu sigurnost, dok su mu s druge strane stola danski ambasador Jesper Møller Sørensen i Jacob Isbosethsen, glavni grenlandski diplomat u Washingtonu.
S druge strane, Trumpov posebni izaslanik za Grenland, republikanski guverner Louisiane Jeff Landry, uopće ne učestvuje u samom procesu. Izvori navode da je Landry trebao biti tek “navijač” ideje o pokazivanju američke moći, ali da se nikada nije pojavio na pravim sastancima.
Vojni vakuum koji vrebaju Moskva i Peking
Sjedinjene Države trenutno na Grenlandu imaju samo jednu bazu – Pituffik na sjeverozapadu otoka. Ona služi za rano otkrivanje projektila u sistemu NORAD-a, ali nije opremljena za pomorski nadzor. To je ogroman pad u odnosu na period Hladnog rata, kada je SAD na otoku imao čak 17 vojnih objekata.
Neki stručnjaci za arktičku sigurnost rekli su za BBC da je Washington mogao progurati svoje interese i bez grubog vrijeđanja saveznika iz NATO-a. “Zašto prijetiti invazijom kada se sve može postići običnim pregovorima?”, pita se jedan bivši visoki zvaničnik Pentagona.
Drugi stručnjaci pak hvale saradnju, upozoravajući da će svaki vakuum koji ostave SAD i saveznici odmah popuniti Kina i Rusija. Pregovarači sada pokušavaju pronaći kompromis unutar okvira sigurnosnog sporazuma iz 1951. godine. Taj pakt daje SAD-u široke ovlasti za širenje vojnih operacija, uz uslov da Danska to odobri.
Historijski gledano, Danska je uvijek podržavala američku vojsku na otoku i nikada nije odbila njihov zahtjev za proširenjem. Iako Trumpov interes za Grenland datira još iz njegovog prvog mandata, ovogodišnje prijetnje izazvale su krizu koja je do kraja ogolila napetosti unutar NATO-a, prenosi Index.hr.
Foto ilustracija: AI
