Prema odluci danskog Vrhovnog suda, žena je bila indirektno diskriminirana zbog zahtjeva škole da se rukuje, ali neće dobiti nikakvu odštetu.
Jedna škola u danskom gradu Albertslundu indirektno je diskriminirala muslimansku studenticu koja je bila na nastavničkoj praksi, jer je zahtijevala da se rukuje sa svima bez obzira na spol.
Tako glasi presuda danskog Vrhovnog suda (Højesteret) donesena u srijedu, piše Ritzau, prenosi Berlingske.
Slučaj seže još u proljeće 2019. godine, kada je studentica nastavničkog smjera učestvovala na sastanku dobrodošlice u školi u kojoj je obavljala praksu.
Tamo je predstavljena svojim mentorima.
Kada je jedan muški mentor za praksu pružio ruku da je pozdravi, ona nije prihvatila rukovanje, nego ga je pozdravila tako što je stavila ruku na srce i blago se naklonila.
Nakon toga je pozvana na sastanak u školi, gdje je objasnila da je odbila rukovanje iz vjerskih razloga.
Škola je zahtijevala da se rukuje sa svim osobama bez obzira na spol. Kada je žena to odbila, škola je prekinula njen program prakse.
Na sudu je slučaj protiv općine Albertslund (Albertslund Kommune) vodilo Vijeće za ravnopravnost (Ligebehandlingsnævnet), u ime žene.
Sud je bio saglasan da je zahtjev za rukovanjem bio objektivno opravdan legitimnim ciljem osiguravanja ravnopravnosti spolova te da je to bio „prikladan način“.
Pitanje za Vrhovni sud bilo je da li je općina dokazala da je taj zahtjev bio i „nužan način“ za ostvarivanje cilja škole i općine o ravnopravnosti spolova.
Vrhovni sud smatra da općina to nije dokazala.
Između ostalog, sud smatra da škola tokom sastanka nije u dovoljnoj mjeri zajedno sa ženom razmotrila moguće alternative – uključujući načine pozdravljanja bez rukovanja.
Također, u tom trenutku nije bilo konkretnih problema za školu koji bi opravdali da je bilo nužno odbiti alternativni način pozdrava, ako je bio pristojan i izražavao ravnopravnost.
Ipak, žena nema pravo na novčanu naknadu u ovom slučaju.
Prema Vrhovnom sudu, žena je tokom sastanka mogla više doprinijeti pronalaženju rješenja, a prekid prakse imao je ograničene posljedice po nju.
Slučaj je započeo žalbom Vijeću za ravnopravnost, koje je njoj i još jednoj ženi dodijelilo odštetu od 25.000 kruna, jer je procijenilo da se radi o indirektnoj diskriminaciji.
Međutim, Istočni viši sud (Østre Landsret) u junu 2025. godine nije se složio s tim i zaključio je da nije bilo indirektne diskriminacije.
Jedna od žena potom je slučaj iznijela pred Vrhovni sud, gdje je šest od sedam sudija presudilo u njenu korist, ali bez dodjele odštete.
Sedmi sudija Vrhovnog suda smatrao je da je zahtjev za rukovanjem bio neophodan.
Foto: Getty Images
