Ako bi Rusija željela napasti Dansku dronovima, most preko Velikog Belta (Storebæltsbroen) bio bi jedan od najočitijih ciljeva, smatraju stručnjaci. Nadležne vlasti o zaštitnim mjerama uglavnom šute.
Napad dronovima na most preko Velikog Belta mogao bi u jednom trenutku presjeći zemlju napola i ozbiljno ugroziti saobraćajne i logističke veze između istočnog i zapadnog dijela Danske.
Bivši brigadni general Ole Kværnø upozorava da je ovaj most idealna meta ukoliko bi Rusija željela nanijeti maksimalnu štetu danskoj kritičnoj infrastrukturni, prenosi list Politiken.
– To je savršen primjer cilja ako neko želi paralizirati Dansku. To je naša životna arterija – izjavio je Kværnø za ovaj medij.
I danska Sigurnosno-obavještajna služba (PET) procjenjuje da je prijetnja ruske sabotaže protiv ciljeva u Danskoj na visokom nivou.
Milijarde za odbranu, ali bez detalja
Nakon misterioznih opažanja dronova u jesen 2025. godine, političke stranke koje stoje iza sporazuma o odbrani izdvojile su 2,1 milijardu danskih kruna za nove odbrambene kapacitete.
Međutim, nije poznato na šta je tačno novac potrošen.
Ministarstvo odbrane odbija otkriti koje su sposobnosti i sistemi nabavljeni, navodeći operativne razloge i sigurnosne interese.
Kompanija Sund & Bælt, koja upravlja mostom preko Velikog Belta, također nije željela komentirati konkretne sigurnosne mjere niti operativne planove zaštite.
Danska još nije dovoljno zaštićena
Državna policija navodi da je od jeseni 2025. nabavljena nova oprema za otkrivanje, identifikaciju i neutralizaciju dronova.
Ipak, više stručnjaka upozorava da je Danska još uvijek daleko od potpune zaštite od potencijalnih napada dronovima.
Neriješena pitanja o „alarmu dronova“
Jedno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: šta su Danci zapravo vidjeli tokom uzbune zbog dronova u septembru 2025. godine?
Još uvijek nije potvrđeno da li su uopće postojali neprijateljski dronovi ili se radilo o nečemu drugom.
Javnost i dalje očekuje dugo najavljivani izvještaj koji bi trebao rasvijetliti cijeli događaj.
Objava izvještaja odgođena je neposredno prije parlamentarnih izbora, iako su mediji Berlingske i Frihedsbrevet otkrili da je dokument već bio u završnoj fazi izrade, s više nacrta i pripremljenim govorima za zvaničnike.
Zbog toga i dalje ostaje nejasno šta se tačno dogodilo tokom događaja koji je izazvao zabrinutost širom Danske.
Foto: Colourbox
