Većina Danaca smatra da bi stavovi i javno izražena mišljenja trebali biti dio procjene prilikom dodjele danskog državljanstva, pokazuje novo istraživanje Epiniona.
Prema mišljenju tri od četiri Danca, stranci bi trebali imati demokratske vrijednosti i stavove ukoliko žele dobiti dansko državljanstvo, piše DR.dk.
Prema novom istraživanju Epiniona, koje je urađeno za DR, čak 74 posto ispitanika odgovorilo je da se „u potpunosti slaže“ ili „uglavnom slaže“ s tim da se, osim ispunjavanja formalnih uslova, kandidati za dansko državljanstvo trebaju procjenjivati i na osnovu toga imaju li stavove ili daju izjave koje su u suprotnosti s demokratskim vrijednostima.
Danski parlament Folketing dodjeljuje državljanstvo, zbog čega svaki kandidat mora biti obuhvaćen prijedlogom zakona koji se razmatra u parlamentu.
Međutim, jedno ključno pitanje koje je trenutno predmet političke debate dovelo je do privremene obustave dodjele državljanstava.
Nekoliko političkih stranaka želi ispitati mogućnost uvođenja svojevrsnih razgovora s kandidatima, kao i pregledavanja njihovih profila na društvenim mrežama, kako bi se utvrdilo da li zastupaju nedemokratske vrijednosti.
Neslaganja oko razgovora s kandidatima
Debata je posebno dobila na intenzitetu 2024. godine, kada su tri kandidata za dansko državljanstvo pozvana na razgovore pred parlamentarnim Odborom za državljanstvo.
Razlog su bili njihovi stavovi objavljeni na društvenim mrežama, za koje je nekoliko političara smatralo da nisu u skladu s dobijanjem danskog državljanstva.
Radna grupa trenutno ispituje da li bi novi oblici takozvanih „razgovora o stavovima“ i provjera kandidata bili u skladu sa zakonom. Njeni zaključci trebali bi poslužiti kao osnova za novi dogovor o dodjeli državljanstva u danskom parlamentu.
Prema riječima ministra za imigraciju Mortena Bødskova, radna grupa će objaviti izvještaj do kraja 2026. godine.
Prijedlog za uvođenje „razgovora o stavovima“ prvi je iznio Mikkel Bjørn, glasnogovornik Danske narodne stranke za pitanja imigracije i državljanstva. On pozdravlja činjenicu da velika većina Danaca želi da dodjela državljanstva bude povezana sa stavovima i javnim izjavama kandidata.
„To pokazuje da su Danci na strani Danske narodne stranke po ovom pitanju, ali i na strani većine u parlamentu koja smatra da, naravno, trebamo gledati vrijednosti ljudi kada odlučujemo hoće li im biti dodijeljeno dansko državljanstvo“, kaže Mikkel Bjørn.
Slične stavove iznose i iz Socijaldemokratske stranke.
„Mislim da je, baš kao i Socijaldemokratskoj stranci, velikom broju Danaca važno da državljanstvo dodjeljujemo ljudima koji također u sebi nose danske i demokratske vrijednosti“, kaže Katrine Evelyn Jensen, glasnogovornica Socijaldemokratske stranke za pitanja državljanstva.
Stranke koje podržavaju vladu protiv
Peder Hvelplund, glasnogovornik Enhedslistena za pitanja državljanstva, smatra, s druge strane, veoma zabrinjavajućim to što toliko Danaca podržava ovakve razgovore. On ih naziva kontrolom političkih i ličnih stavova.
„To u najmanju ruku otvara mogućnost da uvedemo kontrolu stavova, pri čemu bi demokratska prava čovjeka bila ograničena na osnovu njegovih stavova“, kaže on i dodaje:
„Iskreno smatram da je to nešto što pripada drugim državama, a ne demokratskoj pravnoj državi.“
U stranci Alternativet odbacuju uvođenje „razgovora o stavovima“. Ne bi trebalo da nekolicina političara, na osnovu vlastitog subjektivnog osjećaja, procjenjuje pojedince, kaže Anna Bjerre, predsjednica parlamentarne grupe Alternativeta.
Ona smatra da su mediji i desničarske stranke dodatno rasplamsali debatu i da se ona zbog toga proširila i među stanovništvom.
„Pomalo me plaši što je tako“, kaže Anna Bjerre.
Na novinarsko pitanje da nisu takvi stavovi previše udaljeni od onoga što Danci misle, Bjerre je odgovorila:
„Moje jasno mišljenje je da, kada se Dancima direktno postavi pitanje: ‘Smatrate li da trebamo napraviti kompromis s našim pravnim principima kako bismo provodili kontrolu stavova?’ – onda se nalazimo u situaciji u kojoj veliki broj Danaca i dalje čvrsto stoji iza važećih pravnih principa u ovoj zemlji“, kaže Anna Bjerre.
Pitanje koje dijeli vladu
Trenutno se u Danskoj uopće ne dodjeljuju nova državljanstva dok se ne postigne novi politički dogovor u Christiansborgu, sjedištu danskog parlamenta. Zbog toga više od 19.000 kandidata čeka da nastavi postupak.
Od tog broja, 2.055 kandidata stiglo je toliko daleko u postupku da su se njihova imena našla na prijedlogu zakona koji je u februaru prošao prvo čitanje u parlamentu. Međutim, njihovi zahtjevi su trenutno obustavljeni.
A upravo je to pitanje podijelilo vladu. Radikale, SF i Moderaterne vrše pritisak da se pronađe rješenje za ljude kojima je već bilo predviđeno dodjeljivanje državljanstva.
Međutim, Katrine Evelyn Jensen, glasnogovornica Socijaldemokratske stranke za pitanja državljanstva, smatra da se njene kolege iz drugih stranaka koje čine vladu počinju približavati njenom stavu.
„Mislim da se moje dobre kolege iz vlade počinju mijenjati po ovom pitanju. Zbog toga sam veoma zadovoljna“, kaže Katrine Evelyn Jensen, koja smatra da bi novo istraživanje moglo dodatno usmjeriti raspravu u tom pravcu.
„Brojke šalju jasnu poruku da postoji ogromna većina – zaista ogromna većina. Kada tako značajan broj ljudi podržava ovo pitanje, onda je to nešto što trebamo uvesti. Nadam se da će i druge stranke to uzeti u obzir“, kaže ona.
Foto ilustracija: AI
