“Kujundžijski-zlatarski zanat” naziv je izložbe i stalne postavke autora Moamera Šehovića, višeg kustosa, koja je otvorena danas u Brusa bezistanu, depandansu Muzeja Sarajeva, javlja Anadolu Agency (AA).
Posjetitelji imaju priliku da pored izložbe o historijatu, elementima praktičnoga rada i tradiciji zlatarsko-kujundžijskog zanata u sarajevskoj čaršiji, pogledaju originalnu zlatarsku radionicu koja je kao stalna postavka izložena u Brusa bezistanu.
Zlatarska radionica sa svim pripadajućim alatima, mašinama i rekvizitarijem otkupljena je od Bakira Tuzija, sarajevskog zlatara.
Na izložbenim panoima predstavljen je razvoj zlatarskog zanata u Sarajevu s fotografijama, opis samog zanata i generalije o jednoj od najpoznatijih sarajevskih zlatarskih porodica, porodici Saliha Sofića čiji je unuk Bakir Tuzi nastavio porodičnu tradiciju, kao i zlatarskim porodicama Bektić i Bičakčić koje su ustupile nakit i predmete filigranske izrade u promotivne svrhe.
Autor izložbene postavke viši kustos Moamer Šehović, kustos starih zanata, o istraživačkom radu na ovom složenom i važnom kulturološkom projektu, govoreći o originalnoj zlatarskoj radionici koja je kao stalna postavka izložena u Brusa bezistanu, rekao je da su tu izloženi originalni predmeti, alati, materijali i mašine na prelazu iz 19. na 20. stoljeće majstora, kujundžija, zlatara iz Sarajeva.
“Naravno, važno je spomenuti da je Sarajevo imalo više od 80 zanata, kada je bio privredni zamajac grada. Sva dešavanja su bila na Baščaršiji, kako zanatska tako i trgovačka. Posljednjih godina broj zanata je drastično opao, pogotovo tradicionalnij starih zanata, kao i kujundžijski zanat”, pojasnio je Šehović.
Međutim, smatra on, na našim prostorima i u Sarajevu se kujundžijski ili zlatarski zanat još dosta i održao kao i kazandžijski.
“Spada u jedan od najstarijih zanata. Cilj izložbe je da se i na ovaj način široj javnosti približi historijat ovog zanata, da se uđe u tu radionicu i pogleda. Do sad smo mogli ući u prodavnicu da kupimo prsten, ali sada ste u prilici da uđete iza pulta i vidite kojim alatom je to rađeno, kojoj tehnikom i na koji način”, istakao je Šehović.
Dio postavke je i historijat zanata.
“Zanati se gase, a mladi nemaju baš nešto previše interesovanja prema starim zanatima da bi nastavili taj tradicionalni posao”, dodao je Šehović.
Posjetitelji imaju priliku da kroz panoe, katalošku publikaciju i postavljene eksponate, upoznaju tradiciju ovoga esnafa dugu više od pet stoljeća koji je jedan od simbola zanatskog, privrednog i kulturog života Sarajeva.
Izložba će uz poštivanje svih epidemioloških mjera biti otvorena svaki dan osim nedjelje od 10 do 16 sati.
