NASA-in rover Perseverance uspješno je sletio na Mars u krater Jezero, kojim će započeti potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu.
Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, stiglo je u krateru Jezero. Inženjeri u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) kod Los Angelesa dobili su potvrdu slijetanja u 21.55 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Što teren kratera Jezero čini toliko privlačnim za naučnike, a opet toliko nepoželjnim za slijetanje?
“Prepun je stvari koje bi naučnici voljeli vidjeti, ali stvari na koje ne želim sletjeti”, rekao je Al Chen, šef JPL-ova tima za spuštanje i slijetanje novinarima u srijedu.
Rover Perseverance snimio je svoju prvu fotografiju marsovske površine samo nekoliko trenutaka nakon slijetanja 18. februara 2021. godine (Foto: NASA TV)
Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 miliona milja bilo je daleko od sigurnog.
Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, mora savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.
Proces je uključivao rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.
Čitav proces odvio se u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju “sedam minuta terora”.
Budući da je radio valovima potrebno 11 minuta u jednom smjeru između Marsa i Zemlje, rover veličine SUV-a već je dosegao površinu Marsa dok je kontrola misije primila signal ulaska u atmosferu.
Naučnici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrta planeta od Sunca nekad bila toplija, vlažnija i na njoj je postojao život.
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
Naučnici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju – što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s druge planete. Planirane su dvije misije u budućnosti – preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.
Perseverance će imati društvo na Crvenoj Planeti. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost te planete.
Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošle sedmice u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina. NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Evropske svemirske agencije.
Izvor: Hina
