Oni sebe nazivaju izraelskim Palestincima, a Izrael ih naziva Arapima. Nova bliskoistočna kriza vratila je pod povećalo potomke Palestinaca koji su ostali na teritoriju tek ustanovljene židovske države.
Izrael ima oko 1,8 miliona Arapa – muslimana i kršćana – koji čine 20 posto njegove populacije, kazuju službene statistike. Potomci 160 hiljada Palestinaca koji su ostali u svojim domovima nakon proglašenja izraelske države 1948. imaju pravo glasa i zagarantovanih 12 od 120 zastupničkih mjesta u parlamentu. No u sedamdesetak godina drugoj historiji Izraela nijedna arapska stranka nije bila dio vlasti.
Suprotno svojim židovskim sugrađanima, izraelski Arapi ne služe vojsku. Polovina njih živi ispod granice siromaštva, u usporedbi sa samo petinom siromašnih Židova, tvrdi organizacija Evromediteranska mreža za ljudska prava.
Stopa nezaposlenosti izraelskih Arapa dvostruko je viša nego Židova, a Arapkinja triput viša nego Židovkinja. Većinski arapski gradovi u Izraelu dobivaju i znatno manje javnih sredstava za razvoj nego židovske općine.
U ključnoj presudi iz 2000. izraelski Vrhovni sud priznao je da je arapska manjina žrtva diskriminacije, posebno na tržištu rada.
Posljednja eskalacija izraelsko-palestinskog sukoba prelila se i unutar Izraela, u gradovima s miješanim stanovništvom. „Desetljećima protestujemo uzvikujući ‘Palestina’, ‘Gaza’, ‘Al Aksa’. Sad po prvi put uzvikujemo i ‘Haifa’“, napisao je na Twitteru Majd Kayyal, arapsko-izraelski aktivist koji živi u tom lučkom sjeverozapadnom gradu. „Haifa ustaje kako bi zaštitila sebe i Lod, Jaffu, Gazu i Jeruzalem: ovo je intifada jedinstva“, dodao je.
U industrijskom gradu Lodu, u kojem Arapi čine 40 posto stanovništva, ove je sedmice ubijen 32-godišnji Arap, a osumnjičeni su židovski nacionalisti. Izrael je tako ove sedmice suočen sa sukobima na dva fronta – nemirima između Arapa i Židova na svojim ulicama i razmjenom vatre s Hamasom iz Pojasa Gaze.
Izvor: Hina / Foto: Ahmad Gharabli/AFP
