U znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline i ove godine je u Sarajevu obilježen Dan bijelih traka, javlja Anadolu Agency (AA).
Pokret ”AntiDayton“ je pripremio instalaciju koja ostavlja poseban pečat na polju kulture sjećanja, a postavljena je u Velikom parku, preko puta BBI centra.
Među 3.176 nevino ubijenih Prijedorčana je i 102 djece. Najmlađa žrtva je dječak Velid Softić, koji je imao svega dva mjeseca kada je ubijen.
Dan bijelih traka svake godine se obilježava u Sarajevu, a ovaj put su na poseban i emotivan način istaknute 102 najmlađe žrtve.
Pored toga, predstavljena su i imena svih ratnih zločinaca kojima je presuđeno za zločine nad Prijedorčanima.
Nihad Aličković iz pokreta “AntiDayton” kazao je kako su danas, 31. maja, na Dan bijelih traka kao i u proteklih devet godina iz Sarajeva uputili podršku, prije svega, žrtvama Prijedora i skrenuli pažnju na svih 3.176 žrtava.
“U Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, od toga je ubijeno 102 djece. U fokus smo stavili 102 djece sa siluetama dajući na taj način podršku podizanju spomenika u Prijedoru. Ali smo danas, vjerovatno prvi put, javnosti iznijeli imenom, prezimenom, fotografijom i svim ostalim podacima sve ratne zločince koji su presuđeni i u svojoj presudi imaju opštinu Prijedor. Presuđeni su u BiH, u Hagu, Hrvatskoj i tako dalje. Ukupno je presuđenih za Prijedor preko 850 godina”, rekao je Aličković.
Podsjetio je kako je nekoliko osoba osuđeno na zatvorsku kaznu dužu od 20 odnosno 30 godina. Istakao je kako je instalacija tu kako bi se očuvala kultura sjećanja i svjedočilo istini, kako se nešto slično ne bi ponovilo.
”Cilj je edukacija, prije svega, novih generacija koje dolaze, da znaju šta je počinjeno u Prijedoru, koliko ljudi, civila je ubijeno, zašto su ubijeni. Zbog čega su morali nositi bijele trake, da je to bio način identifikacije, prije svega, Bošnjaka i Hrvata, odnosno svih nesrba u Prijedoru kako stavljanjem bijele trake na ruku tako i vješanjem bijelih čaršafa na prozore, balkone i terase“, rekao je Aličković.
Prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, 31. maja 1992. godine, Krizni štab bosanskih Srba opštine Prijedor, putem lokalne radiostanice, izdao je naredbu da svi nesrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke kao dokaz lojalnosti srpskim vlastima.
“To je je prvi put, nakon nacističkog proglasa iz 1939. godine, da su članovi jedne etničke ili religijske skupine na ovakav način bili obilježeni za istrebljenje, što je predstavljalo uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije prijedorske opštine”, naveli su iz Saveza logoraša BiH.
Dodaju kako je u sistematskim kampanja etničkog čišćenja iz Prijedora protjerano oko 50.000 nesrba, dok je više od 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti, prvenstveno Bošnjaka i Hrvata, zatvarano i držano u krajnje nečovječnim uslovima u logorima Trnopolje, Keraterm i Omarska i na drugim mjestima zatočenja.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napadima na Kozarac 24. maja te otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja.
Dan bijelih traka prvi put je obilježen u Prijedoru 2012. godine kao početak kampanje protesta protiv odluke gradskih vlasti u Prijedoru da se porodicama žrtava zabrani javno obilježavanje dvadesete godišnjice zločina nad prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima.
Dan bijelih traka obilježava se svake godine u gradovima Bosne i Hercegovine i širom svijeta.