Rezolucija kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH danima je glavna tema, ne samo među domaćim političarima, već i u međunarodnim krugovima. Planira li se EUFOR angažovati u vrijeme rastuće političke krize i kakva će biti njihova uloga u Bosni i Hercegovini u narednih godinu dana?
U tekstu rezolucije, koja bi večeras trebala biti usvojena, nema mnogo detalja. Piše da je Savjet bezbjednosti utvrdio da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti, te da EUFOR, u saradnji sa sjedištem NATO-a, u Bosni i Hercegovini ostaje još godinu dana. Komandant EUFOR-a u BiH, Aleksander Placer za austrijske medije izjavio je da je situacija u zemlji stabilna, da su protiv okupacijskog scenarija, ali da imaju protokole za praćenje sve složenije političke krize u Bosni i Hercegovini. Neće, kaže Placer, biti ni raspoređivanja vojnika u Brčko distriktu. Na očuvanju mira angažovano je 600 operativnih pripadnika.
“Dok god Evropska unija i UN smatraju da treba odobriti EUFOR-ovo prisustvo u Bosni i Hercegovini, EUFOR će nastaviti sa svojim dužnostima u skladu sa mandatom. Van toga, EUFOR ne komentariše političke odluke”, navode iz EUFOR-a.
Mnogi analitičari smatraju da Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska nisu trebale da popuste. Vjeruju da bi Rusija svakako podržala EUFOR, jer joj, u ovom kapacitetu, više odgovara nego prisustvo bilo kojih drugih snaga u Bosni i Hercegovini. Još prije nekoliko mjeseci počele su najave da bi mogli povući ovaj potez. Zbog čestog naglašavanja uloge NATO-a u ranijim rezolucijama, Rusija je uglavnom tokom glasanja bila suzdržana.
“Po meni jedina bitna stvar je hoće li se ili neće produžiti Altea. Ukoliko se i ne produži, NATO je tu da prezume njihovu ulogu, to je potpuno jasno. Šta god Rusija odluči, kakva god bude taj tekst vezano za Alteu, sa ili bez gospdina Šmita, neće uticati na mandat gospodina Šmita u BiH sasvim sigurno”, kaže Denis Čarkadžić, politički analitičar.
Uz njegovo prisustvo u Njujorku ili ne, Šmitov izvještaj je ranije dostavljen članicama Savjeta.
“Neke članice Savjeta će se na debati vjerovatno referisati na detalje iz posljednjeg izvještaja visokog predstavnika. Članice će takođe izraziti podršku za dalju implementaciju Dejtonskog sporazuma. Neke zemlje, uključujući evropske članice, vjerovatno će izraziti zabrinutost zbog najave Milorada Dodika o povlačenju Republike Srpske iz bh. institucija”, navode iz Savjeta bezbjednosti UN-a.
Podsjećamo, veći dio Šmitovog izvještaja posvećen je djelovanju člana Predsjedništva i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Šmit je govorio o, kako je naveo, secesionističkim tendencijama koje bi Bosnu i Hercegovinu mogle gurnuti u dalje sukobe, kao i o kršenju Dejtonskog sporazuma.
Izvor: BHRT
