Nova varijanta koronavirusa nazvana omikron, koja je najprije identificirana u Južnoafričkoj Republici i ubrzo se proširila po europskim i azijskim državama, izaziva zabrinutost u cijelome svijetu s obzirom na velik broj mutacija koje pridonose njezinu bržem širenju, mogu znatno smanjiti učinkovitost cjepiva, povećati rizik od ponovne zaraze, pa čak i izbjeći antitijela.
Vijest o novoj varijanti navela je u petak brojne države da uvedu nova ograničenja putovanja, a farmaceutske kompanije da još više ubrzaju rad na prilagodbi vakcina i ustanove koliko postojeće vakcine štite vakcinisane osobe od covida-19.
Što zabrinjava naučnike?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak je B.1.1.529 ili omikron klasificirala kao “zabrinjavajuću SARS-CoV-2 varijantu”, objavivši da se može širiti brže od ostalih oblika koronavirusa.
U svijetu je i dalje dominantna delta varijanta. U Sjedinjenim Državama ona čini 99,9 posto, no još nije poznato hoće li omikron uspjeti ‘istisnuti’ deltu, rekao je dr. Graham Snyder, epidemiolog i direktor odjela za prevenciju infekcija Medicinskog centra Univerziteta u Pittsburghu.
Zasad se zna da nova varijanta ima više od 30 mutacija u dijelu virusa što ga ciljaju postojeće vakcine, a dosadašnja ih imaju do 10. Također se sumnja da je u Južnoafričkoj Republici upravo zbog ove varijante porastao broj novozaraženih.
Zbog omikronovih mutacija određene će vrste liječenja covida-19, uključujući terapiju antitijelima u prevenciji i liječenju bolesti, vjerovatno postati neučinkovite, rekao je dr. David Ho, profesor mikrobiologije i imunologije na Univerzitetu Columbia.
No eksperimentalne antivirusne pilule, poput Paxlovida kompanije Pfizer i Merckova molnupiravira ciljaju dijelove virusa koji se kod omikrona nisu izmijenili, zbog čega bi upravo ti lijekovi mogli postati još važniji ako se pokaže da je ugrožen imunitet koji je u pacijenta nastao vakcinacijom ili prebolijevanjem bolesti.
Nepoznanice
Naučnici kažu da bi moglo proći još nekoliko sedmica prije nego što budu u stanju definirati tip bolesti koju uzrokuje ova varijanta koronavirusa, dok ne utvrde u kolikoj je mjeri zarazna i koliko se već uspjela proširiti.
Neki ukazuju na to da je i neke druge varijante, isprva proglašene zabrinjavajućima, poput bete (također prvi put otkrivene u Južnoafričkoj Republici), u konačnici zamijenila delta.
No najveće pitanje i nepoznanica za naučnike je sljedeće – hoće li zaštita vakcinom, a poznato je da je u svijetu dosad dano gotovo 8 milijardi doza, i dalje biti učinkovita i hoće li osobe koje su preboljele covid biti imune na zarazu omikronom.
Stručnjaci još ne znaju ni hoće li omikron izazvati manje težak ili još teži oblik covida-19 u usporedbi s ostalim sojevima koronavirusa.
Kako najbolje reagirati?
Omikron još nije identificiran u Sjedinjenim Državama, no vjerovatno je već prisutan i ondje, smatraju naučnici.
Čak i bez te nove varijante koronavirusa, stopa zaraze covidom u Sjedinjenim Državama porasla je u posljednjih nekoliko sedmica, uglavnom u sjevernim dijelovima zemlje. Stručnjaci kažu da je to zato što ljudi zimi više borave u zatvorenim prostorima.
Neke su države odmah odlučile ograničiti putovanja iz Južne Afrike.
Uz ograničenja koja je propisala vlada, pojedinci bi i sami trebali procijeniti koliko su podložni obolijevanju od covida i jesu li u opasnosti od zaraze kada donose odluke o putovanjima u vrijeme zimskih praznika, rekao je dr. Snyder.
I on i njegovi kolege ističu da vakcinacija treba ostati prioritet unatoč tomu što još nije poznato je li i koliko vakcina učinkovita u slučaju zaraze omikronom.
Istodobno bi svi trebali nastaviti nositi zaštitne maske, izbjegavati gužve, redovno provjetravati prostorije i prati ruke.
“I dalje su nam na raspolaganju svi oni alati koji djeluju u slučaju bilo koje varijante”, podsjetio je dr. Eric Topol, direktor Instituta Scripps Research Translational Institute u La Jolli u Kaliforniji.
Izvor: Hina
