Premijera dokumentarnog filma “U sjeni minareta”, autora Hasana Hasanovića, u organizaciji Javne ustanove “Fond memorijala Kantona Sarajevo” i Memorijalnog centra Srebrenica upriličena je danas u Sarajevu.
Vladala je glad, opšte beznađe, i ono što je davalo nadu ljudima u Srebrenici su vjerski službenici imami koji su oformili vjerski život u polusrušenim džamijama.
Uposlenik Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Hasan Hasanović rekao je da se radi o projektu “Elitocid”, sistematsko ubijanje imama i vjerski život u Srebrenici u periodu 1992-1995. godina.
“Ideja je bila da se napiše naučno-istraživački rad, i napisan je, a druga stvar koja je jako važna je bila da se napravi dokumentarni film na tu temu. Film smo simbolično nazvali ‘U sjeni minareta’, u smislu da su srušene sve džamije i da one pričaju svoju priču. Priča ide na sam početak rata, kroz priču imama Mevludina Hrnjića, koji je bio imam u Karakaju kod Zvornika”, ispričao je Hasanović.
Kako je kazao, imam je bio primoran napustiti svoj dom zbog gomilanja srpskih snaga. Nakon toga odlazi u Kamenicu kod Zvornika, potom u Srebrenicu.
“Kada je stanovništvo bilo primorano da bježi u Srebrenicu, proglašenjem Srebrenice ‘zaštićenom zonom UN-a’, nastao je haos, veliki broj civila je stigao u Srebrenicu. Vladala je glad, opšte beznađe i ono što je davalo nadu su ti vjerski službenici imami koji su oformili vjerski život u polusrušenim džamijama. Organizovali su bogat vjerski život gdje su bili brojni kursevi, od učenja arapskog pisma, mektebska nastava… Taj vjerski život je bio veliki oslonac ljudima da preživljavaju glad, neimaštinu, izgubljenu nadu. Bez tog vjerskog života, Bog zna šta bi bilo sa mnogim ljudima. U filmu govore bivši imami, polaznici vjerske pouke. Padom Srebrenice ubijeni su mnogi imami. Ubijeno je 26 imama, a ukupno 29 u regiji srednjeg Podrinja od 1992. do 1995.”, rekao je Hasanović.
Prema njegovim riječima, film je napravljen i u cilju borbe protiv islamofobije.
“Moramo da pričamo, da se sjećamo, zlo ne smije imati zadnju riječ, mislim da je to poenta filma. Oni koji su preživjeli genocid nisu posezali za osvetom, niti žele da krenu tim putem jer islam to zabranjuje”, poručio je Hasanović.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović smatra da je jako važno što je napravljen film o vjerskom životu na području “zaštićene enklave” Srebrenica.
“Smatra da je to važan segment, a važno je da se pokaže kako je život funkcionisao u Srebrenici tokom agresije na BiH i kakav je bio doprinos imama, prije svega, u odbrani naroda na tom području. Kada govorim o odbrani, onda mislim na njihovo vjersko i kulturno uzdizanje u čemu su imami dali svoj doprinos onoliko koliko su mogli. Tada je u Srebrenici, kao zaštićenoj enklavi, djelovalo 50 imama. Od tih 50, 26 je ubijeno, oni se nisu vratili. Više od polovine imama na tom području je stradalo u genocidu u Srebrenici”, istakao je Kavazović.
Nada se da je ovo tek početak osvjetljavanja i te strane života tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Jedan od učesnika filma i preživjeli imam Mevludin ef. Hrnjić smatra da će i ovaj film doprinijeti kulturi pamćenja i sjećanja koja nam je svima neophodna.
“Vjerski život u Srebrenici, u momentu kada je ona postala ‘zaštićena zona’, nije utihnuo, nije zamro, nego je nastavio u svom kontinuitetu, a i oživio je u mnogim segmentima. Ja sam jedan od sudionika svih tih dešavanja. Jedan sam od imama u tom vremenskom periodu, radio sam u glavnog džamiji u Srebrenici. Jedan sam od onih imama koji su preživjeli genocid. Na slobodnu teritoriju sam prešao 80. dan, dakle, skoro tri mjeseca je trajao moj put kroz te vrleti Podrinja”, ispričao je Hrnjić.
Kako je kazao, jedini je od četvorice imama koji su služili u glavnoj džamiji u Srebrenici preživio genocid.
Direktor JU “Fond Memorijala Kantona Sarajevo” Ahmed Kulanić podsjetio je da je genocid u BiH, iako presuđen za područje Srebrenice, zločin je koji svojom genezom povezuje svaki pedalj zemlje.
“Zločini činjeni i u Prijedoru, Bosanskoj krajini, Hercegovini, sjeveroistočnoj Bosni, Višegradu, Foči, Sarajevu, Srebrenici, su isti, imaju iste kreatore, istu politiku i ideologiju”, pojasnio je Kulanić.
Istakao je da su sistemsko i plansko ubijanje imama, rušenje vjerskih objekata, progoni i zločini nad civilima, držanje glavnog grada u opsadi, imali za cilj da uruše sve autoritete, simbole i osjećaj patriotizma kod onih koji su Bosnu doživljavali svojom domovinom.
Predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica Ševket Hafizović rekao je da se i dalje sistemski i institucionalno negiraju zločini, posebno genocid.
“I dalje se bježi od istine, i dalje se ne želi preuzeti odgovornost”, dodao je Hafizović.
Snimanje filma koji govori o sistematskom ubijanju imama na području u i oko Srebrenice u periodu 1992 – 1995. godine, podržalo je Javno preduzeće BH Pošta.
Direktor JP BH Pošta Mirsad Mujić uputio je riječi podrške Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari za sve projekte koje provode sa ciljem širenja istine o genocidu i događajima koji su se dogodili u Srebrenici u periodu od 1992. do 1995. godine.
“Dinamika i karakter kolektivnog pamćenja najbolji su pokazatelj dinamike i karaktera zajednice koja pamti”, dodao je Mujić.
Izvor: Anadolija
