Jedna od osam osoba oboljelih od koronavirusa razvije najmanje jedan simptom dugotrajnog covida, pokazuje jedno od dosad najopsežnijih istraživanja i objavljeno u četvrtak.
S više od pola milijarde slučajeva koronavirusa zabilježenih u cijelom svijetu od početka pandemije, sve je veća zabrinutost zbog dugotrajnih simptoma covida.
Međutim, gotovo ni jedno od postojećih istraživanja nije uspoređivalo osobe koje dugo boluju od covida s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi, pa je moguće da neki od zdravstvenih problema nisu uzrokovani virusom.
U sklopu nove studije objavljene u medicinskom časopisu The Lancet više od 76.400 odraslih osoba u Nizozemskoj ispunilo je online upitnik o 23 uobičajena simptoma dugog covida.
Između marta 2020. i augusta 2021. svaki je sudionik ispunio upitnik 24 puta.
Tokom tog razdoblja više od 4200 njih – 5,5 posto – prijavilo je da ima covid.
Od onih s covidom, više od 21 posto imalo je najmanje jedan novi ili ozbiljno pojačan simptom tri do pet mjeseci nakon što su se zarazili.
Međutim, gotovo devet posto kontrolne grupe koja nije imala covid prijavilo je sličan porast.
To sugerira da je 12,7 posto onih koji su imali covid – otprilike svaka osma osoba – patilo od dugotrajnih simptoma, navodi se u studiji.
Istraživanje je također zabilježilo simptome prije i nakon zaraze covidom, što je omogućilo istraživačima da dodatno tačno ustanove što je povezano s virusom.
Ustanovljeno je da uobičajeni dugotrajni simptomi covida uključuju bol u prsima, poteškoće s disanjem, bol u mišićima, gubitak okusa i mirisa te opći umor.
Jedna od autorica studije, Aranka Ballering s nizozemskog univerziteta u Groningenu, rekla je da je dugotrajni covid “hitan problem s rastućim ljudskim žrtvama”.
“Promatrajući simptome u nezaraženoj kontrolnoj grupi i kod pojedinaca prije i nakon zaraze SARS-CoV-2, možemo objasniti simptome koji su mogli biti rezultat zdravstvenih aspekata pandemije nezaraznih bolesti, kao što je stres uzrokovan ograničenjima i neizvjesnošću”, rekla je.
Autori studije rekli su je istraživanje ograničeno utoliko što ne pokriva kasnije varijante poput delte i omikrona i ne prikuplja informacije o nekim simptomima kao što je moždana magla, koji se od tada smatraju uobičajenim znakom dugotrajnog covida.
Druga autorica studije Judith Rosmalen rekla je da bi “buduća istraživanja trebala uključivati simptome mentalnog zdravlja” kao što su depresija i tjeskoba, kao i aspekte poput moždane magle, nesanice i osjećaja malaksalosti čak i nakon manjeg napora.
Christopher Brightling i Rachael Evans, stručnjaci s britanskog Univerziteta Leicester koji nisu bili uključeni u studiju, rekli su da je to “velik napredak” s obzirom na prijašnja istraživanja o dugotrajnom covidu jer je bila uključena i nezaražena kontrolna grupa.
“Ohrabrujuće, podaci iz drugih studija” sugeriraju da postoji niža stopa dugotrajnog covida kod ljudi koji su vakcinisani ili su bili zaraženi omikron varijantom, istaknuli su u povezanom komentaru u Lancetu.
BHvGlas / Hina / Foto: istockphoto
