Eskimi s Grenlanda traže odgovore od Danske oko skandala vezanog uz provođenju kontrole rađanja 60-ih i 70-ih godina ne bi li se zaustavila tadašnja demografska eksplozija u toj bivšoj danskoj koloniji.
Naime, Danska i Grenland i službeno su se dogovorili da će se pokrenuti dvogodišnja istraga oko kontracepcije koju su danski ljekari provodili šezdeseti i sedamdesetih godina kad su hiljadama Eskimki ugrađivali spiralu (intrauterini uložak) u maternicu kako bi se spriječila trudnoća, piše Jutarnji.
Među onima kojima je sedamdesetih ugrađena spirala bila je i Naja Lyberth koja je tada imala samo 13 godina. Ljekar joj je rekao da ode u lokalnu bolnicu kako bi joj ugradili spiralu nakon rutinskog školskog ljekarskog pregleda.
‘Nisam zapravo znala što je to jer mi nikad niko nije objasnio niti dobio moje dopuštenje za taj zahvat’, kaže Naja, koja je u to vrijeme živjela u Maniitsoqu, gradiću na zapadnoj obali Grenlanda.
‘Bojala sam se. Nisam mogla reći roditeljima. Bila sam djevica. Nikada nisam čak ni poljubila nekog dječaka’, objašnjava Naja.
‘Sjećam se ljekara u bijelim kutama, a možda je tu bila i medicinska sestra. Vidjela sam stol s hrpom metala gdje je trebalo raširiti noge. Bilo je jako zastrašujuće. Oprema koju su ljekari koristili bila je velika za moje dječije tijelo. Bilo je kao da me bodu noževi…’, kaže Naja.
Dodaje da nije traženo dopuštenje roditelja te da su i njene kolegice iz razreda također bile poslane u bolnicu, ali o tome nije pričala jer je ‘bilo previše šokantno’.
Osnovala je Facebook grupu kako bi omogućila ženama da podijele zajednička iskustva i pomognu jedna drugoj da se nosi s traumom. Već se pridružilo se više od 70 žena.
Nedavni podcast, Spiralkampagnen (‘kampanja spirale’), objavio je zapise koji pokazuju da je i do 4500 žena i djevojaka, otprilike polovica svih žena fertilne dobi, imalo implantiranu spiralu na Grenlandu između 1966. i 1970. No, postupci su se nastavili do sredine 1970-ih. Među onima kod kojih je proveden postupak bile su i djevojčice od 12 godina, a nekoliko ih je javno izjavilo da nisu bile dobro informirane. Neke žene koje ne mogu imati djecu sumnjaju da je za to kriva spirala.
Arnannguaq Poulsen dobila je spiralu kad je imala 16 godina, ne na Grenlandu, već u Danskoj. Studirala je i živjela u internatu za grenlandsku djecu na otoku Bornholmu 1974. godine.
‘Nisu me ništa pitali prije zahvata, a ja nisam imala pojma o čemu se radi, niti što je spirala’, kaže ona.
Bilo je malo saznanja o programu kontrole rađanja na Grenlandu ili u Danskoj, a izvještaji su izazvali šok i ogorčenje.
Sada će posebna komisija ispitati praksu prevencije trudnoće koje su provodile danske zdravstvene vlasti između 1960. i 1991., kako na Grenlandu tako i u školama u Danskoj s grenlandskim učenicima. Naime, grenlandska vlada preuzela je kontrolu nad zdravstvenom politikom iz Kopenhagena tek 1992.
Danski ministar zdravstva, Magnus Heunicke, rekao je da će istraga rasvijetliti odluke koje su dovele do te prakse i kako je ona provedena. Kaže da je upoznao nekoliko pogođenih žena, dodajući da je bol, fizička i emocionalna, koju su doživjele i danas je prisutna.
Grenland je prešao iz kolonije u dansku grofoviju 1953. Opsežni planovi modernizacije uveli su bolju zdravstvenu skrb i životne uvjete.
‘Očekivano trajanje života i stope preživljavanja novorođenčadi su se poboljšale. No, ti su uspjesi donijeli i druge izazove’, kaže Søren Rud, historičar sa Univerziteta u Kopenhagenu.
Mala populacija Grenlanda naglo je porasla, a do 1970. gotovo se udvostručila. Rud vjeruje da je razlog za uvođenje spirala bio djelomično financijski, ali i rezultat kolonijalnih stavova.
BH Glas
