Više od pet milijarda od procijenjenih 16 milijardi mobitela u svijetu ove će godine otpisano ili odbačeno, procijenili su stručnjaci i zatražili da se materijali koje sadrže više recikliraju.
Da se nanižu jedan na drugi, mobiteli izvan upotrebe dosegli bi visinu od 50.000 kilometara ili sto puta više nego što je visina na kojoj je Međunarodna svemirska stanica, objavio je istraživački konzorcij WEEE.
Iako sadrže zlato, bakar, srebro, paladij i ostale komponente koje se mogu reciklirati, gotovo svi ti neželjeni uređaji bivaju ostavljeni, bačeni ili spaljeni što nanosi znatnu štetu okolišu i zdravlju.
“Mobiteli su među elektroničkim proizvodima koji nas najviše zabrinjavaju”, rekao je Pascal Leroy, glavni direktor WEEE-a, neprofitnog saveza organizacija za upravljanje elektroničkim otpadom. “Ako ne recikliramo rijetke materijale koje sadrže, morat ćemo ih rudariti u zemljama poput Kine i Konga”, rekao je Leroy AFP-u.
Mobiteli izvan upotrebe samo su vrh ledenog brijega od gotovo 45 miliona tona globalnoga elektroničkog otpada koji se ne reciklira. Mnogi od pet milijardi mobitela koji će se ove godine povući iz cirkulacije neće završiti u smeću, ali će, umjesto da završe na reciklaži, ostati zaboravljeni u ladicama, ormarima, garažama u kućama i poduzećima.
Po istraživanju provedenom u šest evropskih zemalja iz septembra ove godine u prosječnoj evropskoj porodici trenutno se nalazi oko pet kilograma takvog elektroničkog otpada. Anketa je pokazala da 46 posto domaćinstava čuva malu električnu i elektronsku opremu jer će im možda zatrebati, 15 posto ih kani preprodati, a 13 posto ih zadrži zbog “sentimentalne vrijednosti”.
Uz otpad izvoziti i znanje
“Čini se da ljudi ne shvaćaju kako ti naizgled nevažni predmeti imaju veliku vrijednost, a na globalnom nivou predstavljaju golemu količinu”, kaže Pascal Leroy. “No, elektronički otpad nikad se neće dobrovoljno prikupljati jer su troškovi visoki. Zato je legislativa nužnost”.
Ovaj mjesec Evropski parlament je usvojio novi zakon koji zahtijeva jedinstveni punjač za sve nove smartfone, tablete i kamere od 2024. godine. Očekuje se da će to uštedjeti najmanje 200 miliona eura i smanjiti elektronički otpad za nekoliko hiljada tona svake godine.
Zahvaljujući zakonodavstvu Evropa skuplja puno više elektroničkog otpada nego što je to uobičajeno u ostalim dijelovima svijeta. U Evropi se prikupi 50 do 55 posto elektroničkog otpada, a u zemljama s nižim prihodima manje od pet posto.
U isto se vrijeme hiljade tona elektroničkog otpada iz bogatih zemalja prevozi na reciklažu u zemlje u razvoju. A ondje često nedostaje sredstava da se takav otpad zbrine sigurno pa opasne tvari poput žive ili plastike mogu kontaminirati tlo, zagaditi vodu ili ući u prehrambeni lanac. “Mi smo u Evropi pomaknuli planine”, kaže Leroy. “Sada to znanje moramo izvesti u ostale dijelove svijeta”.
BH Glas / Hina
