Dvije stranke i nekoliko samostalnih kandidata nisu prešli cenzus za ulazak u danski parlament. Glasovi za njih su protraćeni.
Gotovo 55.000 biračkih krstića potrošeno uzalud je na netom završenim danskim općim izborima održanim u utorak, 1. novembra 2022., prenosi Ritzau.
Ni Slobodni Zeleni (Frie Grønne) ni Demohrišćani (Kristendemokraterne) nisu prešli cenzus od dva posto birača. Dakle, glasovi za njih neće biti uračunati u ukupnu računicu. Zajedno su skupili 50.265 glasova.
Osim toga, 4.241 glasač je glasao za nezavisnog kandidata, ali niko od njih nije dobio dovoljno podrške da dobije mjesto u Christiansborgu.
To se, između ostalog, odnosi i na Rasmusa Paludana, koji je također pokušao ući u Folketing na izborima 2019. godine. Tada se kandidirao sa strankom Stram Kurs i jednostavno nije prošao sa 1,8 posto glasova.
Ukupno, to znači da je potrošeno 54.506 glasova, pokazuju podaci informatičke kompanije KMD, koja je odgovorna za zvanično prebrojavanje izbornih rezultata.
Broj je znatno manji nego na općim izborima 2019. godine, gdje su Stram Kurs i Demohrišćani bili tik do cenzusa sa 1,8 odnosno 1,7 posto glasova.
U isto vrijeme, partija Klausa Riskæra Pedersena također je propustila mjesto u Folketingu.
Zajedno, to je značilo gubitak glasova tri puta veći nego ove godine. Tačnije, to je dovelo do 153.923 izgubljenih glasova.
Moramo se vratiti nekoliko decenija unazad da biste pronašli veći gubitak glasova.
Na općim izborima 1990. godine, ukupno 157.520 birača glasalo je uzalud, prema statističkim podacima Danske.
U to vrijeme, to se posebno odnosilo na dvije ljevičarske stranke Fælles Kurs i novoformirani Enhedslisten, koje su svaka dobile preko 50.000 glasova, ali nisu ušle u Folketing.
Na općim izborima odlučeno je da stranke moraju imati najmanje dva posto svih glasova da bi dobile mjesto u Folketingu, osim ako ne osvoje mandat u izbornoj jedinici.
Ako to ne učinite, glasovi ne pokreću nikakve mandate i zato je u pitanju gubitak glasova.
BH Glas
