U mjestu Večići u Kotor-Varoši danas je klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka osam kotorvaroških Bošnjaka, žrtava proteklog rata, javlja Anadolu Agency (AA).
Tim povodom u mjestu Večići okupio se veliki broj Bošnjaka iz Kotor-Varoši kao i ljudi koji su doputovali iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, imama i zvaničnika.
Žrtve koje su ukopane ove godine u Večićima ubijene su tokom 1992. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Plitska kod Kotor Varoši, iz masovnih grobnica koje su otkrivene tokom 2002. i 2004. godine. Izuzetak su posmrtni ostaci Raifa Alagića koji su 2020. godine ekshumirani na lokalitetu Duboka.
Najmlađa žrtva koja je ukopana ove godine je u času smrti imao svega 22 godine, a najstarija žrtva je imala 37 godina.
Tužan dan za Bošnjake
Dženazu-namaz je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović koji je tom prilikom u obraćanju prisutnima kazao da je ovo još jedan tužan dan za Bošnjake.
“Naša srca su ispunjena žalošću i dubokom boli. Boli zbog nevino stradalih ljudi, muškaraca i žena, mučenih i progonjenih; zbog uništenih života iz samo jednog razloga: što su bili muslimani. To je bila sva njihova krivica u očima njihovih dželata. Ali, valja nam nositi tu bol, jer ona neće prestati, valja nam se strpiti i boriti; a uz to koračati dostojanstveno“, kazao je ef. Kavazović te dodao:
“Već trideset punih godina klanjamo dženaze i na onaj svijet ispraćamo svoje najmilije – ne one koji su umrli prirodnom smrću, već one koje su zli ljudi odveli s kućnog praga i goloruke, bez ikakve krivice, ih poubijali. Trideset godina tragamo za ostacima mnogih naših ljudi, muškaraca i žena, mladića i djevojaka, i djece, čiji su životi nasilno ugašeni – da bismo ih mogli barem dostojno sahraniti. Nažalost, oni koji su ih poubijali nastojali su im zatrti trag i prekriti trag svoga zločina.“
Kako je rekao, gorka je spoznaja da su većinu njih ubili ljudi, njihove komšije, koji su ih poznavali, a kojima ništa nažao nisu učinili.
“Ubili su ih samo zato što su bili muslimani. Ali, vjernici smo i znamo da Allah nije pasivan posmatrač, da nije daleko, već da je blizu i, na Sebi svojstven način, i u ovim trenucima ovdje – prisutan. Molimo Ga da nas obavije Svojom milošću! I znamo da je aktivan, djelatan, i da Njegovoj pažnji ništa ne izmiče“, kazao je ef. Kavazović te istakao:
“Kao ljudi i vjernici, ne smijemo šutjeti na ovo, kao što ne smijemo šutjeti ni o jednom zločinu. Trebamo učiniti sve da se zlikovci pronađu i izvedu pred lice pravde. Nikada ne smijemo posustati u tome. Zločinci ne smiju imati miran san. Jedina pravda za njih je kazna i na ovom i na budućem svijetu. Na njihovo užasno zlodjelo ovdje, trebamo odgovoriti adekvatno. Ne tako što ćemo i mi rušiti i ubijati – ta, to nije naša kultura i vjera – već tako što ćemo iznova izgraditi porušeno, što ćemo brinuti jedni o drugima i svoju djecu odgajati na načelima dobra: da budu svjesna sebe, svojih vrijednosti i da se bore za pravdu i dobro svoje zemlje i svih ljudi u njoj; da budu graditelji, a ne rušitelji. Da poštuju svoja, ali i tuđa dobra, i da nikome ne žele i ne čine zlo i nepravdu“, rekao je reisu-l-ulema.
Pozvao je Bošnjake da ne gube nadu zbog trenutnih poteškoća i nepravde i da ne napuštaju svoja mjesta.
“Nemojmo ostavljati naša sela i gradove, naše džamije i šehitluke. Tamo gdje se oni nalaze nalazi se i Allahova milost, vidljiva ili prikrivena. Prema Kur'anu, postoje četiri odabrane skupine vjernika – to su: vjerovjesnici, iskreni, šehidi i dobri ljudi i uz njih je uvijek Božija milost“, kazao je.
Na kraju je poručio kako vjeruje da će se uskoro okolnosti promijeniti.
“Ovakvo stanje, mislim, neće potrajati dugo, iako nam je svaki dan kao mjesec, a mjesec kao godina. Mi se nadamo da će Bosna uskoro prodisati, i da će svim ljudima u njoj postati komotno i lijepo“, rekao je ef. Kavazović.
Prije dženaza-namaza je prikazan dokumentarni film pod nazivom “145 dana zločina 30 godina čekanja”, a potom su dočekani učesnici Marša mira koji su pješačili od Karaule do Večića.
Žrtve koje su ukopane ove godine u Večićima ubijene su tokom 1992. godine, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Plitska kod Kotor-Varoši, iz masovnih grobnica koje su otkrivene tokom 2002. i 2004. Izuzetak su posmrtni ostaci Raifa Alagića koji su 2020. godine ekshumirani na lokalitetu Duboka.
Dvojica braće među žrtvama
Današnjih sedam žrtava koje su ukopane su iz grupe od 161 koji su nestali u jednom danu. Najmlađa žrtva koja je ukopana ove godine je Kemo (Kasima) Ramić, rođen 1970. godine. U trenutku smrti imao je svega 22 godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2002. godine na lokalitetu Plitska. Zajedno sa njim konačan smiraj je našao i njegov stariji brat Redžo koji je u trenutku kada je ubijen imao 23 godine. Najstarija žrtva koja je ukopana je Šerif (Sulejmana) Bečulić koji je u momentu smrti imao 37 godina.
U Večićima su ukopani i Mujo (Alaga) Alagić, rođen 1962. godine u Večićima, Raif (Ramadan) Alagić, rođen 1966. godine u Večićima, Rifet (Mujo) Berbić, rođen 1962. godine u Večićima, te Senad (Derviš) Škorić, rođen 1965. godine u Banjoj Luci. U skladu sa željama njegove porodice, Šefik (Ale) Pašić, rođen 1960. godine u Hrvaćanima ukopan je u rodnom mjestu.
Na području Kotor-Varoši tokom proteklog rata više od 600 osoba je izgubilo živote, a za nekim se još traga.
Za ratne zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Kotor-Varoši, pred Sudom BiH sudi se deveterici bivših pripadnika vojne i civilne vlasti u Republici Srpskoj, u predmetima “Boško Peulić i drugi”, te “Savo Tepić i drugi”.
BH Glas / AA
