Šengenski prostor, najveće međudržavno područje bez granične kontrole na svijetu, uskoro bi se trebao proširiti na barem jednu novu članicu EU-a, ako ne i tri, piše ove sedmice ENR (European Newsroom), projekt 16 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.
Trenutno se šengenski prostor sastoji od 22 zemlje članice EU-a i četiri zemlje izvan Unije. Sada još tri članice EU-a kucaju na vrata – Hrvatska, Bugarska i Rumunija.
Od 27 država članica EU-a, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Kipar i Irska trenutno nisu dio šengenskog prostora. S druge strane, šengenski prostor obuhvaća Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn koji nisu u EU-u.
Češka, koja predsjeda Evropskom unijom, naznačila je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunija zajedno uđu u šengensku zonu bez granične kontrole. Očekuje se da će Vijeće EU-a o tome glasati 9. decembra, a Hrvatska je na najboljem putu da postane članica s obzirom na to da do sada nije bilo najava, barem ne javnih, da bi neka članica šengenskog prostora stavila veto.
ENR podsjeća da je Vijeće EU-a još u junu pokrenulo proces donošenja odluke o ulasku RH u šengenski prostor, zatraživši mišljenje Evropskog parlamenta koji je na plenarnoj sjednici 10. novembra glasao za ulazak Hrvatske u šengen. To mišljenje nije obavezujuće za Vijeće, ali ono je potreban proceduralni korak kojim se šalje i politička poruka. Bio je to pretposljednji korak do konačne odluke koja se očekuje 9. decembra na Vijeću EU-a.
To tijelo predložilo je da se od 1. januara 2023. ukinu kontrole na kopnenoj i pomorskoj granici Hrvatske s državama šengena, a od 26. marta 2023. kontrole na aerodromima.
Hrvatska je i na pragu uvođenja eura, dodaje ENR.
Nizozemska blokada Rumunije i Bugarske
Što se tiče Rumunije i Bugarske, te dvije zemlje na čekanju su od 2011.
Vijeće EU-a i Evropski parlament potvrdili su u junu te godine da Bugarska i Rumunija ispunjavaju sve kriterije za ulazak u šengen. Međutim, u septembru 2011. Nizozemska i Finska stavile su veto na pristupanje spomenutih zemalja, navodeći kao razlog nedovoljno djelovanje protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Evropski parlament je 18. oktobra 2022. – četvrti puta od 2018. – pozvao države članice da bez odgode integriraju Rumuniju i Bugarsku u šengenski prostor.
Međutim, Nizozemska i dalje dovodi u pitanje spremnost Bugarske i Rumunije za šengen. U oktobru ove godine nizozemski parlament usvojio je rezoluciju kojom se protivi pristupanju Bugarske i Rumunije šengenskom prostoru.
Istaknuta je potreba daljnje analize funkcioniranja vladavine prava, dok je ocijenjeno kako je potrebno provjeriti je li i u kojoj mjeri došlo do smanjenja korupcije i organiziranog kriminala u Bugarskoj i Rumuniji.
“Ako ova pitanja nisu riješena u državi članici šengena, to može uzrokovati ozbiljne probleme zbog nedostatka graničnih kontrola. Stoga to predstavlja rizik za sigurnost Nizozemske i cijelog šengenskog prostora”, navodi se u rezoluciji.
Bugarski predsjednik Rumen Radev komentirao je rezoluciju 21. oktobra. “Izbori u Nizozemskoj održavaju se u proljeće. Ovo je teška tema, ali Nizozemska je već izolirana u Vijeću. Bugarska i Rumunija taoci su unutrašnje politike u Nizozemskoj i to neće dugo trajati”, kazao je.
Rumunski ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu smatra da još ima prostora za političke, diplomatske i tehničke korake i vjeruje u ulazak u šengen paralelno s Hrvatskom. “Uvjeren sam da nizozemska strana procjenjuje apsolutno sve opcije i varijante”, rekao je Aurescu.
Evropski parlament opisao je trenutnu situaciju štetnom za jedinstveno evropsko tržište. “Održavanje unutrašnjih graničnih kontrola je diskriminirajuće i ima ozbiljan utjecaj na živote mobilnih radnika i građana”, poručili su evroparlamentarci.
Slovenija i Hrvatska – tri desetljeća graničnog spora
ENR spominje i pitanje graničnog spora Slovenije i Hrvatske i ističe da Ljubljana podržava članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru, ali isto tako da je neizvjesna sudbina arbitražnog sporazuma o granici iz 2017.
Hrvatska inzistira na tome da više nije stranka u arbitraži jer je Slovenija odgovorna za proceduralne nepravilnosti. Ljubljana, pak, inzistira da je arbitražno rješenje konačna presuda o granici.
Slovenski političari često su više ili manje otvoreno raspravljali o mogućnosti uvjetovanja članstva Hrvatske u šengenu provedbom arbitražne presude o granici.
Posljednjih sedmica pojavile su se glasine da slovenska vlada sastavlja jednostranu izjavu prema kojoj Hrvatska ulaskom u šengenski prostor prihvaća arbitražnu presudu.
“Razgovaramo o usvajanju izjave, ali ta izjava neće biti ništa drugo nego obnovljena predanost provedbi arbitražne presude”, rekla je prošle sedmice slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon.
Fajon, koja očekuje pozitivnu političku odluku ministara unutrašnjih poslova EU-a o članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru, najavila je i da će slovenska vlada uskoro predstaviti nacrt stajališta o kojem će se potom glasati u parlamentu.
Bosna i Hercegovina koja nije članica EU-a brine zbog “učvršćene” granice
Ulazak Hrvatske u šengen poseban je izazov za Bosnu i Hercegovinu koja s Hrvatskom dijeli gotovo hiljadu kilometara granice, ističe ENR.
Između dviju zemalja postoje snažne ekonomske, kulturne i porodične veze. BiH strahuje da bi šengenska pravila mogla “učvrstiti” granicu.
Trgovci očekuju probleme u brzini protoka robe preko granice s Hrvatskom. Između BiH i Hrvatske postoji devet graničnih prijelaza i 20 stalnih prijelaza za prekogranični promet. Od devet prijelaza samo dva imaju poseban status za obavljanje fitosanitarnog nadzora.
Preko njih se može izvoziti voće, povrće i sva druga roba koja zahtijeva tu vrstu pregleda. Vanjskotrgovinska komora BiH je u nekoliko navrata upozorila da bi primjena šengenskih inspekcijskih standarda mogla stvoriti redove.
Granična policija objavila je da će “članstvo Hrvatske u šengenu osigurati ispunjavanje svih kriterija, a time i vrlo visoki nivo sigurnosti vanjskih granica države. To je posebno značajno u prevenciji svih oblika prekograničnog kriminala i ilegalnih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize”.
Uz podršku EU-a, Hrvatska je uložila u zaštitu granice koje čuva 6500 policajaca.
Nevladine udruge i mediji u više su navrata izvještavali o nasilnim povratcima i nehumanom postupanju hrvatskih vlasti prema ilegalnim migrantima.
Zbog toga je država– u saradnji s organizacijama civilnog društva – pokrenula neovisni nadzor postupanja granične policije prema migrantima i tražiocima azila, prenosi Hina.
BH Glas
