Ovih dana održana je 11. promotivno-ocjenjivačka izložba i naučno-stručna radionica “Dani masline i maslinova ulja 2022.” koja je, po riječima, direktora Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) iz Mostara Marka Ivankovića, još jednom pokazala visoki kvalitet maslinovog ulja proizvedenog u Hercegovini.
“Odziv je bio iznimno dobar, nikada do sada nismo imali toliko posjetitelja. Imali smo 120 uzoraka, od kojih je samo jedan uzorak bio u kategoriji djevičansko, dok ostalih 119 uzoraka spada pod kategoriju ekstra djevičanskog ulja što dovoljno govori o kvalitetu. Drugi pokazatelj kvaliteta je taj da u odnosu na prošlu godinu imamo šest posto uzoraka više koji po polifenalnom sastavu zadovoljavaju uredbu Komisije (EU) 432/2012 o ljekovitim svojstvima maslinovih ulja”, kazao je Ivanković.
Od 120 ocijenjenih uzoraka njih 74, odnosno 62 posto, zadovoljava navedenu uredbu, a od ukupnog broja uzoraka 76 je dobilo zlatnu plaketu, 40 srebrnu i tri brončanu.
“Ono što naš panel ovdje ocijeni, to dobije potvrdu i na renomiranim svjetskim takmičenjima poput ‘New York International Olive Oil Competition’, gdje su naši proizvođači osvojili zlato i srebro”, istaknuo je Ivanković.
Na ovogodišnjim Danima masline razgovaralo se i o brendiranju hercegovačkog maslinovog ulja, kao i o razvoju maslinarstva u Hercegovini općenito.
Ivanković ističe kako je ova godina bila iznimna za maslinarstvo u Hercegovini.
U Hercegovini imamo oko 93.000 stabala masline, od kojih je 81.000 u rodu. Podaci govore da se svake godine kod nas posadi između deset i 15 hiljada novih stabala masline, što je jako dobar trend koji treba zadržati, a temeljna stvar je da se zadrži ovaj kvalitet maslinovog ulja”, kazao je Ivanković.
Hercegovina je rubno područje za uzgoj masline i samo je manji dio klimatološki pogodan. To je prostor od Gruda i Širokog Brijega, preko Mostara, Čitluka, Ljubuškog, Stoca, Čapljine do Neuma, Ravnog i Trebinja.
Po broju posađenih stabala u Hercegovini prednjači Ljubuški, slijede ga Čitluk i Čapljina, a Neum je mjesto najstarijih stabala i tradicije maslinarstva.
“Trenutno na prostoru Hercegovine imamo sedam uljara, prošle godine smo dobili tri nove: u Jasenici kod Mostara, u Crnićima kod Stoca te jednu u Neumu. S razvojem i sadnjom novih stabala nadam se da će se te brojke i kapaciteti povećati”, kazao je Ivanković.
Hercegovina je manja maslinarska regija s iznimno kvalitetnim maslinovim uljem, ali konzumacija tog proizvoda u Bosni i Hercegovina je neznatna.
“Mali smo po potrošnji, tek 0,25 litara po stanovniku što je jako malo. Kultura potrošnje maslinovog ulja ovdje nije bila prisutna, ali moramo konstatirati da ta potrošnja raste. Tome je, vjerovatno, pripomoglo što je UNESCO 2010. godine mediteransku kuhinju/prehranu proglasio najzdravijom, a ona se bazira između ostalog i na maslinovom ulju. Svakim danom našim manifestacijama nastojimo potrošačima približiti koristi konzumacije maslinova ulja, posebno one zdravstvene. Potrošači prepoznaju kvalitet i ostaju vjerni našem ulju, pored ulja koji dolaze iz Italije i Španije”, kazao je Ivanković.
Cijena maslinova ulja, kao i većine drugih namirnica, ove godine značajno je porasla. Za jednu litru potrebno je izdvojiti i do 50 konvertibilnih maraka, što je prevelik iznos za većinu stanovnika Bosne i Hercegovine.
“Što se tiče povećanja cijene maslinovog ulja, našim proizvođačima sam dao preporuku da ne idu s naglim povećanjima cijena, jer naše plaće i naš standard nije povećan u odnosu na skok cijena. Bojim se da će potrošači reagirati tako da će uzimati ono što je na policama velikih supermarketa i to nam nije u interesu”, zaključio je direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković.
BH Glas / Fena
