Njemačka je jedna od rijetkih zapadnih zemalja koja još istrajava na pravilu da se stranci koji žele njemačko državljanstvo moraju odreći starog, a vladajuća koalicija novim prijedlogom zakona to namjerava ukinuti.
Njemačka je useljenička zemlja i to ističe i Ministarstvo unutrašnjih poslova, navodeći da više od četvrtine građana ima migrantsko porijeklo, a među djecom mlađom od 14 godina čak više od trećine. Uz to, kako tvrdi Deutsche Welle, u zemlji živi oko 13,5 miliona građana bez njemačkog državljanstva, što je 16 procenata stanovništva. Međutim, kada je riječ o dodjeljivanju državljanstva strancima, Njemačka je među posljednjima u Evropi.
Dok je, recimo 2021. godine u Švedskoj na 100 stranaca dodijeljeno deset državljanstava, a u Nizozemskoj 5,4, u Njemačkoj je prošle godine ta kvota iznosila 1,2 posto, prenosi Tanjug.
Razlog su prije svijega neki veoma restriktivni uslovi koji se moraju ispuniti da bi se državljanstvo dobilo.
Nedavno je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala predstavila u Bundestagu prijedlog novog Zakona o državljanstvu kojim bi sadašnji strogi uslovi bili promijenjeni. Najveća prepreka do sada je bila odredba prema kojoj se generalno insistira na načelu jednog državljanstva, kaže Julie Schaefer, pravnica specijalizovana za pravo o strancima u kancelariji “Schlun & Elven” iz Kelna.
Ona navodi da je ono što, prije svega, potomke nekadašnjih gastarbajtera, recimo iz Turske ili iz zemalja Zapadnog Balkana sprečava u dobijanju njemačkog državljanstva jeste zahtjev da se odreknu prethodnog državljanstva.
Nacrtom novog zakona predviđa se da odricanje od prethodnog državljanstva više nije uslov za sticanje njemačkog i istovremeno se skraćuje vrijeme neophodnog neprekidnog legalnog boravka u zemlji sa osam na pet godina, kao što je slučaj u većini evropskih zemalja, objasnila je Schaefer.
Načelo porijekla i nacionalne homogenosti
Pritom je veoma važno to što će se novim zakonom uvesti neka vrsta automatizma, pošto je dvostruko državljanstvo formulisano kao načelno pravo.
“To znači da, kada su ispunjeni drugi uslovi, nadležne službe moraju da naturalizuju podnosioca zahteva, odnosno one tu više nemaju nekakav manevarski prostor“, naglašava Schaefer.
Sadašnji zakon dvostruko državljanstvo predviđa samo kao izuzetak od pravila. To je prije svega rezervisano za građane zemlja članica Evropske unije i oni bez problema mogu imati dva državljanstva.
Aktuelne odredbe u Zakonu o državljanstvu većim dijelom potiču još od Zakona o pripadnosti carstvu i državi iz 1913. godine, koji je u poslijeratnoj Njemačkoj jednostavno preuzet. Tek 2000. je iz naziva zakona izbačena riječ “carstvo“.
Taj zakon počiva na načelu porijekla i nacionalne homogenosti – onaj ko je njemački državljanin, dakle Nijemac, ne može istovremeno biti i nešto drugo. Kao razlog se navodilo da građanin može biti vjeran samo jednoj državi.
Prijedlog novog Zakona o državljanstvu vladajuća koalicija predstavila je krajem maja u Bundestagu, a očekuje se da će u redovnu zakonodavnu proceduru prijedlog biti upućen tokom jeseni.
BH Glas / BHRT / Foto: Picture alliance / dpa / Fabian Sommer
