Podrška Ukrajini mora biti osigurana u budućnosti u sljedećoj deceniji uz novu sigurnosnu obavezu koju je Danska preuzela.
Danska ulazi u desetogodišnji sporazum sa Ukrajinom o sigurnosnoj obavezi koja osigurava nastavak vojne podrške, izjavila je danska premijerka Mette Frederiksen (S) u Marienborgu u četvrtak, prenosi Ritzau.
– Riječi ne donose mir, a vrijeme ne pomaže Ukrajini. Samo akcija se računa na bojnom polju, rekla je ona.
Sigurnosna obaveza prema Ukrajini je princip koji su pokrenule zemlje G7, a sada ga podržavaju 32 zemlje.
Do sada su Njemačka, Francuska i Velika Britanija objavile nacionalne sporazume o sigurnosnim obavezama prema Ukrajini.
Danska sigurnosna obaveza će se zasnivati na borbenim avionima F-16, rekonstrukciji grada Mikolajiva i reformskim aktivnostima u Ukrajini.
Premijerka ističe da u Evropi postoji ozbiljna bezbjednosna situacija – “najozbiljnija od kraja Hladnog rata”.
– Rusija je u procesu transformacije u stvarnu ratnu ekonomiju, politički protivnici se uklanjaju s puta, a Putin je pokazao spremnost da žrtvuje mlade ljude zemlje na bojnom polju, kaže Mette Frederiksen.
Danski Ukrajinske fond (Ukrainefond) finansira se do 2028. godine, a nova sigurnosna obaveza stoga obavezuje vladu da nastavi s podrškom i nakon toga.
U Ukrajinskom fondu ima ukupno 69,1 milijardu DKK, gdje je sada izdvojeno preko 33 milijarde DKK.
Vlada ne saopštava iznos novca koji će sadržavati nova garancija. Ali Mette Frederiksen naglašava da se podrška mora nastaviti “koliko god je potrebno”.
Posvećenost se također mora posmatrati kao dio izgradnje mosta ka članstvu Ukrajine u EU i NATO-u.
– Ključno je novo evropsko naoružavanje kako bismo se mogli braniti, kaže Mette Frederiksen.
Sigurnosna obaveza između 32 zemlje i Ukrajine uključuje mehanizam konsultacija.
Može se aktivirati ako dođe do budućeg napada na Ukrajinu, gdje će zemlje odmah razgovarati o “adekvatnom odgovoru”.
Foto arhiva: Ured predsjednika Ukrajine
