Na ulicama Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, posljednjih nekoliko godina može se vidjeti sve više građana koji koriste bicikl radi rekreacije, zdravlja ali i zbog lakšeg odlaska na posao tako što bicikliranjem mogu izbjeći saobraćajne gužve na cestama, javlja Anadolija.
Tokom protekle decenije vlasti u Sarajevu poboljšale su i biciklističku infrastrukturu tako da bh. prijestolnica sada raspolaže sa oko 25 kilometara biciklističkih traka i staza, mada, kako poručuju stručnjaci, još uvijek postoji mnogo prostora za napredak kako bi što više građana koristilo bicikl u svakodnevnom životu.
Značajno porastao broj biciklista
Sarajevski saobraćajni inženjer i član Udruženja građana “Giro di Sarajevo” Damir Margeta ističe da je, prema podacima koje su prikupili pomoću brojača bicikala koji su postavili 2015. značajno porastao broj biciklista u Sarajevu.
“U odnosu na rezultate koje smo prikupili tada i rezultate koje imamo 2022. godine, primijetili smo porast od gotovo 100 posto”, kazao je Margeta, dodajući da su vlasti u Kantonu Sarajevu tokom protekle decenije pokazale spremnost da se ulaže u biciklističku infrastrukturu.
“Imate jednu vrlo pozitivnu stvar koje se desila 2013. godine, a to je odluka gotovo svih nivoa vlasti, opštinskih, gradskih i kantonalnih, da ulože novac poreznih obveznika u razvoj biciklističke infrastrukture. To je sjajna namjera, ali ono gdje se zakazalo je implementacija i tu imate odgovornost u građenju kako ne bismo otišli u pogrešnom smjeru i krivili političare za stvari koje su inženjerskog karaktera”, rekao je ovaj stručnjak.
S druge strane, mnogo se, kako napominje, ulaže u biciklističku infrastrukturu u većim gradovima u obližnjim zemljama Evropske unije, Sloveniji i Hrvatskoj.
Dodaje također da su brojne koristi bicikliranja, posebno u smislu zdravlja ali i ekonomske isplativosti.
“Svakim putovanjem biciklom vi uštedite dnevno minimalo pet maraka. To nije mala stvar, a drugi pozitivni učinci su na vaše zdravlje, na smanjenje gužvi i zagađenja, i naravno smanjenja emisija ugljičnog dioksida (CO2)”, kazao je Margeta.
Naglašava da bi poticaji značajno pomogli u promociji bicikliranja, podsjećajući da je 2023. godine Služba za održivi razvoj Grada Sarajeva realizovala kampanju u kojoj su sufinansirali kupovinu bicikala.
“Ta kampanja je premašila sva očekivanja. Novac koji su tada izdvojili, mislim da se radilo oko deset hiljada KM za 100 bicikala, su zbog popularnosti morali da udvostruče, i to je jedan jako lijep primjer koji ima praktičnu korist”, smatra Margeta.
Hamdo Lemezan već godinama vozi bicikl skoro svaki dan te svakome ko je u stanju preporučuje da biciklari.
“Prvenstveno radi zdravlja, ko ima zdravstvenih problema, drugo radi gužve. U autu ode kičma, iz auta ideš u kuću i onda samo sjedi. Međutim, bicikl je prvenstven dobar za noge, mišiće, srce i za mozak, da se opustiš. Nije bicikl da se žuri, nego da se opustiš i da uživaš. Prvenstveno je za zdravlje najbitnije. Ja vozim bicikl nekih 20 – 25 kilometara dnevno kada imam vremena i kada je fino vrijeme”, kazao je ovaj Sarajlija.
Izbjeći saobraćajne gužve
Napominje da je potrebno da se izgradi još više biciklističkih staza kako bi što više ljudi uživalo u prednostima bicikliranja.
“Ima mjesta gdje nema staza, i ja bih baš apelovao na vlasti da se uradi i nešto oko toga da pješaci ne hodaju po biciklističkoj stazi jer možete nekoga udariti”, rekao je Lemezan.
Dino Grcić vozi bicikl kako bi izbjegao svakodnevne saobraćajne gužve ali i iz zdravstvenih razloga jer, kako kaže, poznato je da je bicikliranje veoma korisno za očuvanje zdravlja.
Smatra također da bi vlasti trebale uraditi više kako bi se poboljšala postojeća biciklistička infrastruktura.
“Moglo bi se dosta toga uraditi po pitanju infrastrukture. Ovo sada je dobro, ali mogle bi se staze proširiti i na ostale dijelove grada, a predložio bih i subvencije za kupovinu novih bicikala”, kazao je Grcić, dodajući da uživa u vožnji biciklom.
“Svaki dan deset kilometara u jednom pravcu i nazad, to je 20 kilometara ili jedan sat fizičke aktivnosti dnevno”, rekao je.
Sakiba Kamberović bicikl vozi zbog zdravlja, ali dodaje kako zaista uživa u bicikliranju sarajevskim ulicama, posebno kada je vrijeme lijepo.
“Pošto sam slabo pokretna bicikl mi služi i kao prevozno sredstvo, da se ne bi patila po trolejbusima, tramvajima i čekala. Ovako malo vozim, odmorim, pošto su moje godine poodmakle i nisam baš neki sportista”, kazala je ova Sarajka.
Smatra kako ima dosta staza za bicikliste u bh. prijestolnici, ali bi, napominje, ipak trebalo proširiti infrastrukturu u nekim dijelovima grada, kako bi što više građana koristilo bicikl.
“Vidite vi ovu gužvu, pa prije stigneš biciklom do posla, nego da putuješ sat i po da se vratiš s posla, a kome se to isplati”, ističe Kamberović.
Brojna istraživanja pokazuju da bicikliranje ima mnoge prednosti, a samo neke su doprinos očuvanju mentalnog zdravlja, potrošnji kalorija (gubitak težine), izgradnji mišića, smanjuje rizik od srčanih bolesti i karcinoma, poboljšava san i značajno jača imunološki sistem.
