Pokušaji prekrajanja i crtanja novih državnih granica najveći su izvor zla i nesreće na Zapadnom Balkanu, izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.
“Uvjerili smo se da takvi pokušaji rezultiraju velikim stradanjima. Umjesto opasnih ideja o promjenama državnih granica, trebamo se okrenuti ekonomskoj saradnji u interesu naših građana”, kazao je Bećirović u intervjuu za Anadolu.
Bećirović smatra kako se rukovodstvo susjedne Srbije neovlašteno miješa u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine i drugih država regije. Kao dokaz, naveo je Deklaraciju tzv. svesrpskog sabora iz juna prošle godine.
Koraci ka EU
AA: Da li će Bosna i Hercegovina 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma biti u stanju da otvori prvu međuvladinu konferenciju kojom će zvanično biti započeti njeni pristupni pregovori za članstvo u Evropskoj uniji? Da li očekujete da će Vijeće EU-a već u drugoj polovini januara dati zeleno svjetlo za otvaranje prvog klastera pregovora?
BEĆIROVIĆ: Sve dok u Bosni i Hercegovini djeluju destruktivne snage koje prijete ustavnom poretku, miru i stabilnosti naše države nezahvalno je praviti prognoze o evropskom putu Bosne i Hercegovine. Od brzine puta Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (EU) u značajnoj mjeri će zavisiti životni standard ljudi u našoj državi.
U posljednje dvije godine postignuti su značajni rezultati u Bosni i Hercegovini. U decembru 2022. naša država je dobila kandidatski status, a u martu 2024. Evropsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Ova odluka nije samo priznanje za ostvarene rezultate, već i prilika za osiguranje bolje budućnosti građanima naše zemlje unutar evropske porodice. Ovi iskoraci naprijed postignuti su uprkos brojnim unutrašnjim blokadama i opstrukcijama.
Bosna i Hercegovina je pokazala da ima kapacitet za provedbu reformi. Usvajanje seta zakona u Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i brojnih sporazuma od strane Predsjedništva BiH, značajno su osnažili kapacitet Bosne i Hercegovine za integraciju u punopravno članstvo EU. Međutim, proces pregovaranja podrazumijeva strukturne reforme, političku odlučnost i funkcionalne institucije koje mogu odgovoriti na izazove članstva u EU.
Najveći izazov na evropskom putu Bosne i Hercegovine ostaju, dakle, unutrašnje političke blokade i opstrukcije. Opasno podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, te velikodržavni programski dokumenti poput Deklaracije tzv. svesrpskog sabora, udaljavaju nas od evropskog puta i ugrožavaju unutrašnju stabilnost Bosne i Hercegovine i regije.
EU ima strateški interes za stabilnost Zapadnog Balkana, posebno u svjetlu kompleksnih geopolitičkih prilika. Stabilizacija Bosne i Hercegovine kroz proces evropskih integracija nije važna samo za nas u Bosni i Hercegovini. To je i regionalna potreba. Gotovo tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici ka članstvu u EU.
Uz političku volju i posvećenost svih relevantnih aktera, Bosna i Hercegovina ima realne izglede da do kraja 2025. godine zvanično započne pristupne pregovore za članstvo u EU. Odluke političkih aktera moraju se izdići iznad deklarativnog opredjeljenja i preći u radni konsenzus na svim nivoima izvršne i zakonodavne vlasti, na način da omoguće provedbu i održivost neophodnih reformi u procesu evropskih integracija.
Pred Bosnom i Hercegovinom je veliki posao da naš pravni sistem harmonizira s pravnom stečevinom EU. Proces harmonizacije prava podrazumijeva da se pravni propisi naše države usklade s pravnim propisima EU, odnosno s pravnom stečevinom – skupom prava i obaveza koji povezuje članice EU. Taj proces harmonizacije propisa s propisima EU je jedan kontinuirani i permanentni proces koji podrazumijeva stalno praćenje promjena, te usaglašavanje domaćih propisa s pravnom stečevinom EU.
Odnosi sa Turskom
AA: Kako ocjenjujete odnose sa Turskom, u kojoj oblasti se mogu unaprijediti i ojačati? Kako ocjenjujete i odnose s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom?
BEĆIROVIĆ: Republika Turska je izuzetno važan vanjskopolitički partner i saveznik države Bosne i Hercegovine. Naše međudržavne veze su izrazito prijateljske. Sveukupni odnosi i bilateralna suradnja dvije države su veoma uspješni i intenzivni u ekonomskoj, političkoj, društvenoj, kulturnoj i drugim oblastima. Republika Turska je velika zemlja, veoma privržena Bosni i Hercegovini, s kojom nas, između ostalog, vežu historija, kultura, tradicija. Pored snažne podrške nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, Republika Turska pruža snažnu podršku Bosni i Hercegovini na putu evroatlantskih i evropskih integracija.
Jedan od strateških ciljeva Bosne i Hercegovine je članstvo u NATO-u. Republika Turska je veoma važna članica NATO-a, koja nam kontinuirano pomaže u jačanju Oružanih snaga BiH, kao i na našem putu prema punopravnom članstvu u NATO-u. Ulazak u NATO je sigurnosni prioritet Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu, koja je geopolitički i geostrateški pozicionirana na Zapadnom Balkanu, potencijalni rizici u izgradnji samostalnog sektora sigurnosti su preveliko breme. Ulazak Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo NATO-a nesumnjivo bi imao brojne vojne, političke, ekonomske, društvene i druge benefite. Pristupanjem NATO-u Bosna i Hercegovina bi sebe dovela u poziciju da je integralni dio najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu.
Veoma smo zahvalni na podršci koju nam je Republika Turska pružila prilikom usvajanja Rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Rezolucija je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) i veoma je važna jer se njom institucionalno štite naslijeđe tribunala i sudova UN-a, kao i civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počiva UN. Usvajanjem Rezolucije poslali smo važnu poruku čovječanstvu da se genocid ne smije zaboraviti, kao i da svi moramo raditi na prevenciji genocida.
Republika Turska ima važnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Ona je, između ostalog, i članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini u ime 57 država članica Organizacije islamske saradnje i dokazani je prijatelj naše države. Zato je dugoročni interes Bosne i Hercegovine da svestrano unapređuje odnose s ovom prijateljskom državom, s kojom su kvalitetni bilateralni odnosi od velikog značaja.
Smatram da poseban akcenat u narednom periodu trebamo staviti na daljnji razvoj ekonomske saradnje povećanjem trgovinske razmjene, koja zadnjih godina bilježi rast a koja ima potencijal da bude i puno većeg obima. Postoji značajan prostor za konkretizaciju saradnje u oblastima energetike, infrastrukture, poljoprivrede, turizma, odbrane i drugih oblasti. U tome nam može pomoći i kvalitetna ugovorna baza dvije države, kao i potpisivanje novih sporazuma od interesa za obje države. Također, treba ukazati na pozitivnu ulogu koju Republika Turska ima u realizaciji projekta autoceste Beograd – Sarajevo, te na konstruktivnu ulogu u regiji. Veliki značaj u Bosni i Hercegovini ima Turska agencija za razvoj i koordinaciju – TIKA. Ona je uspješno realizirala mnogobrojne projekte u različitim oblastima u Bosni i Hercegovini. Evidentni su i ostali vidovi razvojne saradnje i pomoći u okviru projekata koje realiziraju turske institucije i razni subjekti u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina, pored dobrih diplomatskih odnosa, ima i jake sentimentalne veze s Republikom Turskom. U Turskoj danas žive milioni ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Mnogi od tih ljudi govore bosanski jezik i njihove emocije su vezane dijelom za njihovu domovinu Tursku, a dijelom za drugu domovinu – Bosnu i Hercegovinu. Pozivam ih da čuvaju veze s Bosnom i Hercegovinom. Posebno pozivam poduzetnike da ulažu u našu državu. Na tom planu već ima pozitivnih primjera. Pred nama je vrijeme kada trebamo ojačati ekonomske veze.
Predsjednik Erdogan je važna politička ličnost u savremenom svijetu, državnik koji je pokazao sposobnosti na unutrašnjem i na vanjskom planu. Kada je riječ o mojim odnosima s uvaženim predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoğanom, želim naglasiti da su oni veoma dobri i prijateljski. U dosadašnjem dijelu mandata imao sam niz važnih sastanaka s predsjednikom Erdoğanom na kojima smo analizirali dosadašnju saradnju, ali i razgovarali o jačanju saradnje u budućnosti. I lično sam se uvjerio da je predsjednik Erdoğan veliki prijatelj Bosne i Hercegovine. On je državnik koji uživa veliko poštovanje i u našoj državi. Od izuzetne je važnosti da naše odlične odnose njegujemo i jačamo intenzivnim razgovorima na najvišem državnom nivou. Za našu državu je veoma važno da je predsjednik Erdoğan jasno poručio kako će i u narednom periodu raditi na jačanju sveukupnih odnosa dvije države, naglašavajući da su očuvanje jedinstva, mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine veoma važni za Republiku Tursku.
Regionalna saradnja
AA: Od početka mandata govorite kako zemlje u regiji trebaju izvući pouku iz prošlosti i okrenuti se budućnosti. Koliko je to moguće uraditi sa zemljama u susjedstvu, kako ocjenjujete odnose sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Kosovom?
BEĆIROVIĆ: Država Bosna i Hercegovina posebnu važnost poklanja jačanju regionalne saradnje. Naša politika prema susjednim i drugim zemljama temelji se na poštivanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država, zatim na rješavanju otvorenih pitanja međudržavnim dijalogom, te na uvažavanju principa miroljubive i dobrosusjedske saradnje. Aktivnim učestvovanjem Bosne i Hercegovine u regionalnim inicijativama želimo da pozicioniramo Bosnu i Hercegovinu kao proaktivnog i konstruktivnog partnera.
Jedna od pretpostavki za uspješniju saradnju u regiji je i uvažavanje sljedećeg principa: sve što ne želimo da se događa u našim državama ne činimo to ni drugim. Kada ovaj princip implementiramo, reducirat ćemo veliki broj problema. Kao države koje se međusobno uvažavaju i sarađuju imamo šansu za progres u 21. stoljeću, konfrontirani, osuđeni smo na stagnaciju.
Pokušaji prekrajanja i crtanja novih državnih granica su najveći izvor zla i nesreće na Zapadnom Balkanu. Uvjerili smo se da takvi pokušaji rezultiraju velikim stradanjima. Umjesto opasnih ideja o promjenama državnih granica, trebamo se okrenuti ekonomskoj saradnji u interesu naših građana.
Nažalost, rukovodstvo susjedne Republike Srbije se agresivno i potpuno neovlašteno miješa u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, kao i nekih drugih država u regiji. Jedan od dokaza ove moje tvrdnje je i usvojena Deklaracija tzv. svesrpskog sabora u Beogradu, 8. juna prošle godine. To je najopasniji dokument koji se pojavio na Zapadnom Balkanu u postdejtonskom periodu, jer nije riječ samo o deklarativnom aktu, već o opasnom velikodržavnom programskom dokumentu, koji je od momenta usvajanja do danas već izazvao niz kriznih situacija.
Uprkos svim izazovima, smatram da dobra regionalna saradnja nema alternativu. Ona ima velike potencijale i razvojne mogućnosti. Regionalna saradnja, utemeljena na principima uzajamnog poštovanja, predstavlja važan okvir za unapređenje cjelokupne saradnje u regiji.
Za nove, pozitivne procese na Zapadnom BaLkanu nužno je istinsko okretanje prema budućnosti i izvlačenje pouka iz teških epizoda nedavne prošlosti. To, pored ostalog, podrazumijeva novi pristup, koji se temelji na vrijednostima kao što su ljudska prava, vladavina prava, međusobno uvažavanje i tolerancija. Jedino tako ovaj dio Evrope ima šansu za napredak.
