Članica britanskog Doma lordova u Parlamentu Velike Britanije Arminka Helić napisala je autorski tekst za briselski Politico u vezi sa aktuelnom političkom krizom u Bosni i Hercegovini.
Kako se navodi u tekstu, Zapadni Balkan je dugo bio percipiran kao problematično dvorište Evrope. Izvor nestabilnosti i sukoba, odbačen mješavinom snishodljivosti i fatalizma.
– Gledajući historiju, kancelar Oto fon Bizmark je slavno izjavio: „Balkan nije vrijedan života nijednog pomeranskog grenadira. Britanski lord Salisburi (Salisbury) ponovio je to mišljenje, rekavši: “Nikada nećete riješiti istočno pitanje…Jedino što možete učiniti je da ga ne pogoršate.” I takvi su stavovi oblikovali vijek politike, sve dok krvavi ratovi 1990-ih nisu razotkrili fatalnu cijenu ravnodušnosti.
Borba Rusije i Ukrajine
Međutim, uprkos svojoj historiji, region ostaje strateški vitalan – geopolitičko područje u kojem se Rusija i Kina bore za uticaj, i tranzitni koridor za ilegalnu migraciju, krijumčarenje oružja i organizovani kriminal. I sada, dok se Evropa suočava sa svojim najneizvjesnijim periodom od Hladnog rata, možda od Drugog svjetskog rata, ovaj mnogo omalovaženi region mogao bi se pokazati kao razlog za jedinstvo.
Istina je da Zapadni Balkan nudi poligon za sigurniju i efikasniju evropsku odbrambenu politiku — posebno ako blok može djelovati zajedno kako bi spriječio novu krizu u Bosni i Hercegovini (BiH).
Tenzije u Bosni su dramatično eskalirale nakon prošlomjesečne osude lidera bosanskih Srba Milorada Dodika od strane Državnog suda, što je rezultiralo jednogodišnjom zatvorskom kaznom i šestogodišnjom zabranom obavljanja javnih funkcija.
Ali, dok je ova odluka gurnula zemlju u najozbiljniju vanrednu situaciju od 1995. godine, zapanjujuće, njene državne institucije su zadržale prisebnost, prkoseći očekivanjima smrtne krize.
Separatistički udarac
U međuvremenu, Dodik — koji je posljednjih 18 godina proveo aktivno radeći protiv bosanskih državnih institucija, zaprijetio je da će zadati konačni separatistički udarac teško stečenim postignućima Bosne. No, iako se nadao da će američki predsjednik Donald Tramp (Trump) podržati njegove ambicije, te su nade do sada bile zabludjele.
Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) razbio je Dodikove secesionističke snove, napisavši: “Postupci predsjednika RS Milorada Dodika potkopavaju institucije Bosne i Hercegovine i ugrožavaju njenu sigurnost i stabilnost. Naš narod ohrabruje političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan dijalog. Pozivamo naše partnere da se suprotstave ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju.”
Oštre riječi
Oštre riječi su potom uslijedile iz Londona, Berlina, Brisela, Pariza, Rima i Madrida. A tokom jednodnevne posjete Bosni ove sedmice, generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) potvrdio je posvećenost alijanse teritorijalnom integritetu zemlje.
Ali dok su čvrste međunarodne izjave za sada pomogle da se situacija smiri, same riječi ne mogu se suprotstaviti tekućem riziku po mir i sigurnost, posebno s obzirom na širu regionalnu sliku.
Tiho šapni, ali spašavajući Bosnu, Evropa bi mogla spasiti samo sebe, napisala je Helić na kraju svog autorskog teksta, prenosi Avaz.ba.
Kompletan tekst možete pročitati ovdje.
