Stranci u prosjeku zarađuju 9,2 posto manje od etničkih Danaca. U drugim zemljama Evrope i Sjeverne Amerike razlika u platama je još veća.
Zamislite da imate odgovarajuće obrazovanje i iskustvo kada dođete u novu zemlju – ali ipak ostajete uskraćeni za mogućnosti zaposlenja za koje ste kvalifikovani.
A kada napokon dobijete posao, osoba rođena u toj zemlji, na istoj poziciji, zarađuje više od vas.
Ovo je stvarnost za mnoge strance, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Naturen, piše DR.dk.
Istraživanje pokazuje da stranci u Evropi i Sjevernoj Americi u prosjeku zarađuju 17,9 posto manje od osoba rođenih u toj zemlji.
Kada se posmatra samo razlika u platama između stranaca prve generacije i domaćih radnika na istoj poziciji, stranci prve generacije zarađuju prosječno 4,6 posto manje.
– Stranci imaju znatno teži pristup visoko plaćenim sektorima i kompanijama. To je glavni razlog za razliku u platama, kaže Lasse Folke Henriksen, docent na CBS-u (Copenhagen Business School) i jedan od istraživača koji stoje iza studije.
Jezičke vještine i kvalifikacije
Prema istraživačima, glavni razlog nižih plata stranaca jeste otežan pristup visoko plaćenim poslovima, jer većina njih radi u nisko plaćenim sektorima.
– Stvari poput znanja jezika, socijalne mreže i neprepoznavanja obrazovnih kvalifikacija koje osoba donosi sa sobom doprinose tome da stranci teže dolaze do dobro plaćenih poslova, objašnjava Lasse Folke Henriksen.
Ali čak i kada stranci imaju istu radnu poziciju kao domaći radnici, i dalje postoji razlika u platama – što predstavlja drugi važan uzrok razlike u zaradama.
Postoje i značajne razlike među zemljama kada je riječ o ovom pitanju.
Samo u Švedskoj, kada se uporede stranci i domaći radnici sa istom pozicijom i poslodavcem, stranci prve generacije zarađuju 1,2 posto više od etničkih Šveđana.
Pozitivan trend skriven u podacima
Ovaj trend ne važi samo za prvu generaciju stranaca u Evropi i Sjevernoj Americi – već i za njihovu djecu. Ipak, u znatno manjoj mjeri.
– Postoji pozitivna priča ovdje. Kada pogledamo kako djeca stranaca napreduju, ona se značajno bolje snalaze. To pokazuje da integracija u obrazovni sistem i tržište rada uopšteno funkcioniše, kaže Lasse Folke Henriksen.
Iako Danska ima manju razliku u platama između druge generacije stranaca i etničkih Danaca, brojke i dalje ukazuju na određene izazove, dodaje Henriksen.
– Još uvijek postoji razlika u platama, što pokazuje da postoje strukturalne barijere kada je riječ o pristupu tržištu rada za drugu generaciju stranaca, kao što su diskriminacija na osnovu boje kože ili imena.
Porijeklo stranaca također ima veliki utjecaj
Odakle stranci dolaze ima veliki utjecaj na razliku u platama.
Stranci iz Afrike južno od Sahare imaju najveću razliku u zaradi u odnosu na domaće radnike, dok su razlike znatno manje kod stranaca iz zapadnih zemalja.
– Ako dolazite, na primjer, iz Afrike, Bliskog istoka ili Latinske Amerike, vaše obrazovne kvalifikacije možda neće biti priznate na isti način kao ako dolazite iz evropske zemlje, Sjeverne Amerike ili Australije, navodi Henriksen.
Iako je razlika u platama u Danskoj manja nego u drugim analiziranim zemljama, i dalje postoje ozbiljne prepreke – ali na njima se može raditi, smatra istraživač.
– To ukazuje na klasične politike kao što su dodatna obuka, jezičke obuke, podrška u traženju posla, priznavanje kvalifikacija, kao i borba protiv diskriminacije pri zapošljavanju i napredovanju u karijeri.
Činjenice o istraživanju:
Istraživanje je obuhvatilo devet zemalja širom Evrope i Sjeverne Amerike:
Dansku, Norvešku, Švedsku, Njemačku, Holandiju, Francusku, Španiju, SAD i Kanadu.
Analizirani su podaci od ukupno 13,5 miliona zaposlenih i poslodavaca, od čega je skoro 1,8 miliona iz Danske.
Foto ilustracija: Pixabay
