Djeca islamske vjere sada čine najveću vjersku grupu u bečkim osnovnim i srednjim školama, pokazali su podaci gradske uprave za prošlu školsku godinu. Time je ponovno otvorena rasprava o integraciji, zajedničkim vrijednostima i ulozi škola u multikulturalnom društvu, javlja Der Standard.
Prema podacima ureda bečke gradske pročelnice za obrazovanje Bettine Emmerling (liberalna stranka Neos), u školama koje pohađa oko 112.600 djece – od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama – 41,2 posto učenika izjašnjava se kao muslimani. To je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 39,4 posto.
Kršćani sada zajedno čine 34,5 posto učenika, od čega je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 posto pravoslavaca. Oko 23 posto djece nema nikakvu vjersku pripadnost, a manjinske grupe uključuju budiste (0,2 posto), Židove (0,1 posto) i ostale vjere (0,9 posto).
Emmerling je pozdravila vjersku i kulturnu raznolikost Beča, naglasivši da grad potiče dijalog među zajednicama. No upozorila je i na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji te skloniji izražavanju diskriminatornih stavova.
“U Beču niko ne bi trebao temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji”, rekla je Emmerling za austrijsku agenciju APA, prenosi Der Standard.
Dodala je kako su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBTIQ osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.
Kao odgovor na te izazove, Emmerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta “Život u demokratiji”, koji bi se počeo predavati već u osnovnoj školi. Cilj je, kaže, da sva djeca – bez obzira na vjeru ili porijeklo – zajedno uče o ljudskom dostojanstvu, demokratskim vrijednostima i međusobnom poštovanju.
“Demokratija, vrijednosti i etika moraju se predavati na zajedničkoj osnovi”, rekla je Emmerling i pozdravila prijedlog ministra obrazovanja iz stranke Neos, Christopha Wiederkehra, da se predmet uvede i u nacionalni kurikulum.
Prema njenim riječima, upravo su rane školske godine najvažnije za usvajanje znanja o različitosti, uključivanju i uzajamnom poštovanju.
Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim evropskim zemljama – kako pomiriti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturanim demokratskim društvima.
Austrija već dugo ima model vjeronauke koji se odvija po religijama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.
Emmerlingin prijedlog uklapa se u aktualne političke rasprave u Austriji, gdje su integracija, društvena kohezija i obrazovanje jedno od glavnih pitanja i društvenih prijepora, prenosi Index.hr.
