Smatramo da bi novčanicu od hiljadu kruna trebalo povući jer je prvenstveno koriste kriminalci, a ne obični potrošači”, izjavio je u ponedjeljak Vegard Einan, izvršni direktor Næringslivets Hovedorganisasjona, najvećeg norveškog udruženja poslodavaca.
Norveška javna radiotelevizija (NRK) potom je provela anketu na ulicama Stavangera koja je pokazala da većina ispitanika nikada nije vidjela niti koristila spomenutu novčanicu koja vrijedi oko 85 eura.
Einan smatra zabrinjavajućim to što Norveška ima toliko gotovine u opticaju (7,5 miliona novčanica od 1000 kruna), dok velika većina građana koristi digitalna rješenja za plaćanje. Iz toga zaključuje da se hiljade norveških novčanica ilegalno prenose preko granice i završavaju u procesu pranja novca.
“Veliki dio gotovine se koristi za privredni kriminal”
I Pål Lønseth, direktor norveškog Økokrima — posebnog policijskog odjela za privredni kriminal — ističe da su novčanice od 500 i 1000 kruna posebno privlačne organizovanom kriminalu u procesu pranja novca.
“Znamo da se veliki dio gotovine u Norveškoj danas koristi za privredni kriminal jer se novčanice teško mogu pratiti”, rekao je Lønseth za NRK.
Da gotovina, posebno u većim apoenima, nije popularna među norveškim građanima, govori i teškoća NRK-ovih novinara da za potrebe emisije nabave novčanicu od 1000 kruna.
Norveške banke, kao i skandinavske uopće, ne rade s gotovinom, pa su novinari do željene novčanice uspjeli doći tek na četvrtom bankomatu.
Korištenje gotovine u Skandinaviji već dugo pada, a ovaj trend posebno se ubrzao tokom pandemije. Norveška i Švedska su zemlje s najmanjom količinom gotovine u opticaju u odnosu na BDP — jedva jedan posto. Eurozona je na oko 11 posto, ali i tamo je trend korištenja gotovine u opadanju.
Norveška centralna banka u posljednjem izvještaju navodi da su gotovinska plaćanja na prodajnim mjestima pala na samo dva posto. Oko 66 posto plaćanja obavlja se platnim karticama, 30 posto putem mobilnih aplikacija, a dva posto na druge načine.
Švedska – predvodnik bezgotovinskog plaćanja
Švedska je vjerovatno trenutno najnaprednija zemlja svijeta kada je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvode taj trend. Cijeli sektori, poput javnog prijevoza, više uopće ne prihvataju gotovinu.
Sada je vrlo vjerovatno da trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove u Švedskoj neće primiti gotovinu — kupac će ostati bez usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja.
U istraživanju švedske centralne banke od prije tri godine, samo osam posto građana platilo je zadnju kupovinu gotovinom. Taj postotak je prije desetak godina iznosio 40 posto, a danas je vjerovatno bliže pet posto.
Prema istraživanju iz 2024. godine, čak 51 posto Šveđana koristi mobilni telefon (Apple Pay, Swish, Samsung Pay) za plaćanje u trgovinama. Također, 87 posto ispitanika kaže da više vjeruje tim aplikacijama nego gotovini.
Danska povukla novčanicu od 1000 kruna, ali javnost podijeljena
Danska je u junu ove godine povukla novčanicu od 1000 kruna, ali javnost nije bila jedinstvena. Dok su jedni kritizirali taj potez kao nepotreban, drugi su ga vidjeli kao prirodan razvoj situacije.
Iako prelazak na bezgotovinsko plaćanje u Danskoj ide sporije nego u Švedskoj, korištenje gotovine u plaćanjima na prodajnim mjestima prepolovilo se od 2017. godine.
Više od 90 posto transakcija u trgovinama danas je digitalno, ali jedno istraživanje pokazuje da čak 87 posto Danaca želi zadržati gotovinu — uglavnom kao sigurnosnu rezervu u kriznim situacijama.
Nestanak gotovine kao sigurnosni rizik
U skandinavskim zemljama posljednjih godina raste zabrinutost zbog nestanka gotovine. Mnogi upozoravaju da gotovina ne smije biti potpuno ukinuta, posebno zbog građana koji ne mogu ili ne žele koristiti digitalne metode plaćanja.
Postoje i drugi razlozi. Švedska agencija za civilnu zaštitu (MSB) nedavno je upozorila da bi bezgotovinsko društvo moglo postati ranjivo u slučaju rata, krize ili dugotrajnih nestanaka struje. Istraživanja pokazuju da je gotovina stabilna rezerva kada digitalni sistemi otkažu iz bilo kojeg razloga.
Neke finansijske agencije procjenjuju da bi gotovina u Švedskoj i Norveškoj mogla nestati u roku od 10 godina, a u Danskoj najkasnije u roku od 20 godina.prenosi Index.hr.
Foto: Dreamstime
.
