U slučaju američke invazije na Grenland, danski vojnici imaju jasno naređenje: „prvo pucaj, a pitanja postavljaj kasnije“. Ova direktiva, koja potiče još iz 1952. godine, nalaže vojsci da na svaki napad odmah odgovori, bez čekanja naređenja s vrha.
Da je ovo pravilo i danas na snazi, potvrdilo je dansko Ministarstvo odbrane, a sve dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump ove sedmice ponovo izrazio namjeru da pripoji Grenland, ako bude potrebno i vojnom silom.
Njegove izjave izazvale su nevjericu u Danskoj, koja Grenland smatra svojim prekomorskim teritorijem, ali i unutar cijelog NATO saveza, piše The Telegraph.
Prema pisanju danskog lista Berlingske, direktiva iz 1952. godine precizira da u slučaju invazije „napadnute snage moraju odmah stupiti u borbu, bez čekanja ili traženja naređenja, čak i ako komandanti nisu upoznati s objavom rata ili ratnim stanjem“.
Iz danskog Ministarstva odbrane kratko su poručili za list: „Naredba o mjerama pripravnosti za vojnu odbranu u slučaju napada na zemlju i tokom rata ostaje na snazi.“
Uzbuna među evropskim saveznicima
Trumpove prijetnje izazvale su pravu uzbunu među evropskim saveznicima, koji održavaju hitne sastanke o mogućem odgovoru na američki napad. Takav potez, upozoravaju stručnjaci, vjerovatno bi značio kraj NATO saveza.
„Želimo poduzeti akciju, ali to želimo učiniti zajedno s našim evropskim partnerima“, izjavio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot.
Da je situacija ozbiljna, potvrđuje i izvor iz njemačke vlade koji je za Reuters rekao da Njemačka „tijesno sarađuje s drugim evropskim zemljama i Danskom na narednim koracima u vezi s Grenlandom“.
Dvosmislene poruke iz Washingtona
Dok napetost raste, iz Washingtona stižu potpuno suprotne poruke. Francuski ministar Barrot otkrio je da ga je američki državni sekretar Marco Rubio uvjeravao kako Washington ne planira invaziju.
„Ja sam lično jučer telefonom razgovarao s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom… koji je potvrdio da to nije pristup koji se primjenjuje… isključio je mogućnost invazije na Grenland“, rekao je Barrot.
Wall Street Journal također navodi, pozivajući se na svoje izvore, da je Rubio američkim političarima pojasnio kako je cilj kupovina ostrva, a ne vojna invazija.
Međutim, takve umirujuće poruke u potpunoj su suprotnosti s izjavom Trumpove glasnogovornice Karoline Leavitt, koja je u utorak poručila da je vojna akcija „uvijek opcija“.
Dodatnu zabrinutost izaziva i izvještaj Washington Posta, prema kojem američki zvaničnici sa svojim evropskim kolegama sve otvorenije razgovaraju o preuzimanju Grenlanda kao „konkretnoj“ mogućnosti.
„SAD bi postao neprijatelj“
Jedan visoki evropski diplomata potvrdio je medijima da je posljednjih dana došlo do značajne promjene tona u razgovorima o ovoj temi.
Bivši francuski premijer Dominique de Villepin uputio je dosad najoštrije upozorenje, izjavivši da bi Sjedinjene Američke Države, ukoliko napadnu Grenland, postale „neprijatelj“ evropskih članica NATO-a.
„Ni pod kojim okolnostima Evropa ne smije prihvatiti bilo kakvo narušavanje evropskog suvereniteta“, rekao je de Villepin za Bloomberg TV, naglasivši da bi napad jedne članice NATO-a na drugu bio presedan bez presedana, prenosi Index.hr.
„I naravno, ako Donald Trump nastavi ovim putem, status SAD-a promijenit će se iz protivnika ili suparnika u status neprijatelja. To bi bila ogromna historijska promjena“, zaključio je.
Foto: Danska odbrana
