Danska je danas najavila zakon koji će omogućiti protjerivanje većeg broja stranih državljana, uključujući kriminalce, usprkos mogućem pravnom sukobu s Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP).
Usred sve strožijih stavova o pitanjima azila i migracija u svijetu, razne evropske vlade, uključujući Dansku, izrazile su frustraciju načinom na koji je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) sa sjedištem u Strasbourgu često blokirao deportacije.
Danska premijerka Mette Frederiksen danas je kazala da će njena koalicijska vlada desnog centra djelovati umjesto da čeka da sud promijeni svoje tumačenje Evropske konvencije o ljudskim pravima kada je riječ o imigraciji.
“Neki možda misle da ovime kršimo konvenciju. Mi to vidimo drukčije”, rekla je na konferenciji za štampu.
Frederiksen je pod pritiskom nacionalističkih i protuimigrantskih stranaka kojima raste podrška uoči izbora koji će se održati najkasnije 31. oktobra.
“Zato što većina zemalja koje podržavaju konvenciju dijeli želju Danske da se promijeni njena interpretacija, mi sada dodatno postrožujemo pravila”, dodala je ministrica, priznavši da bi to moglo dovesti do pravnih sporova.
Uvodi se i električni nadzor
Danska je posebno kritikovala presude ESLJP-a kojima su zaustavljene deportacije zbog porodičnih veza. Ako budu odobrene, predložene reforme stupit će na snagu 1. maja te će olakšati deportaciju stranih državljana osuđenih na godinu dana zatvora ili više zbog teških zločina.
Drugi planovi uključuju uvođenje elektroničkog nadzora za osobe bez boravišne dozvole koje se ne budu prijavljivale sukladno pravilima, ponovno otvaranje danske ambasade u Siriji odakle dolaze mnogi migranti te imenovanje izaslanika za deportacije.
Kopenhagen također namjerava razmotriti otvaranje prvog centra Evropske unije izvan bloka za prijem migranata te intenzivirati provjere boravišnih dozvola izdanih izbjeglicama kako bi utvrdio trebaju li biti ukinute.
Podrška za dansku vladu prema anketama povećala se zbog načina na koji je upravljala napetostima vezanim za zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland.
Danska je u prvih 11 mjeseci 2025. dodijelila 839 azila
Ipak, još uvijek je niža od one koju je uživala uoči izbora 2022. Socijaldemokratkinja Frederiksen zauzela je čvršći stav prema imigraciji kada je postala premijerka 2019., a isto su učinile i druge dvije stranke iz vladajuće koalicije.
Danska, koja ima oko šest miliona stanovnika, dodijelila je 839 azila u prvih 11 mjeseci 2025., a manje od 1000 zahtjeva za azil u godinu dana odobreno je samo tri puta od 1983. Većina tražitelja azila proteklih godina dolazi iz Sirije, Afganistana, Eritreje i Somalije, prenosi Hina.
Foto: AP
