Danska vlada novom reformom protjerivanja želi izmijeniti zakon kako bi bilo moguće protjerati veći broj kriminalnih stranaca.
Međutim, u opoziciji se sumnja da će zakon u praksi napraviti stvarnu razliku, piše DR.
Predsjednik Danske narodne stranke to naziva „lijepom muzikom, ali s malo konkretnih djela“.
– Teško mi je vidjeti da bi to nešto promijenilo u stvarnosti, kaže Morten Messerschmidt.
Profesor: Potpuno nova situacija
Vlada prijedlogom zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. maja, želi protjerivati strance koji dobiju najmanje godinu dana bezuslovnog zatvora za teška krivična djela poput teškog nasilja i silovanja.
To bi bilo u suprotnosti s načinom na koji Evropski sud za ljudska prava danas tumači Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Vlada se, međutim, nada da će pritisak koji Danska i još 26 zemalja trenutno vrše na Sud dovesti do toga da on počne drugačije tumačiti konvencije.
– Umjesto da čekamo da Sud promijeni praksu, mi već sada donosimo zakon, svjesni da postoji rizik, kaže Mette Frederiksen (S).
Ali ako Danska krene sama tim putem, dolazi do kršenja pravnih principa kojih se inače pridržavamo.
– Prerano se raduje, kaže Jens Elo Rytter, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kopenhagenu.
– Time se danske sudove dovodi u potpuno novu situaciju u kojoj će donositi presude za koje će jasno moći vidjeti da su u suprotnosti s važećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, kaže on.
Premijerka: Postoji rizik
Ipak, vlada poručuje da će i dalje poštovati međunarodne konvencije.
Cilj je samo da ih „izazove iznutra“, rekao je ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen (M) na konferenciji za medije.
Upravo u tome leži problem, smatra Morten Messerschmidt.
– Dokle god se ne bude spremno obračunati s međunarodnim konvencijama koje danas poput željeznog lanca stežu Dansku, ovo, nažalost, neće dovesti ni do čega, kaže on.
Pozivanje na slučaj podrške IS-u
Predsjednik DF-a se poziva na presudu koja je danas donesena na Sudu u Aarhusu, nekoliko sati prije vladine konferencije za medije.
U tom slučaju 28-godišnja žena, osuđena na pet godina zatvora zbog toga što se dala regrutirati od strane Islamske države, ne može biti protjerana.
Ona ima devetogodišnjeg sina u Danskoj koji je danski državljanin, te bi, prema mišljenju sudija, protjerivanje majke predstavljalo kršenje njegovih prava.
Zbog toga Morten Messerschmidt smatra da bi Danska trebala u potpunosti raskinuti s konvencijama.
R: Potrebna nam je vladavina prava na međunarodnom nivou
U Radikalnoj ljevici (Radikale Venstre) predsjednik stranke Martin Lidegaard također je skeptičan.
Ali iz sasvim drugih razloga.
– Postoji jako mnogo pravnika i stručnjaka koji kažu da bi to bilo u direktnoj suprotnosti s međunarodnim pravilima na koja se ovih sedmica i mjeseci oslanjamo, kaže on, pozivajući se na Grenland, gdje predsjednik SAD-a očigledno ne priznaje teritorijalni suverenitet Grenlanda i Danske.
– Za nas je ključno da ne narušavamo međunarodni poredak zasnovan na pravilima u trenutku kada nam je on najpotrebniji, kaže Martin Lidegaard.
Mette Frederiksen naziva „neodrživim“ to što, prema njenim riječima, ljudska prava štite pogrešne osobe.
– Ne vjerujem da su oni koji su pisali međunarodna pravila mogli zamisliti da će neko pobjeći s Bliskog istoka, doći u najbolju zemlju na svijetu i onda početi silovati djevojke i žene, kaže ona.
„Slabimo vlastiti kredibilitet“
Predsjednik Advokatskog vijeća, Martin Lavesen, međutim, upozorava:
– U pravnoj državi ne možemo operisati s „očekivanom naknadnom dozvolom“, navodi on u saopćenju za javnost.
On ističe da je za izmjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima potrebna saglasnost svih 46 zemalja potpisnica. Politički pritisak 27 zemalja nije dovoljan.
– Ako sami počnemo slati poruku da međunarodna pravila važe samo kada nam odgovaraju, time slabimo vlastiti kredibilitet, smatra on.
Šta sadrži reforma protjerivanja
Danska vlada želi protjerati kriminalne strance koji počine teška krivična djela, poput teškog nasilja i silovanja, za koja je predviđena najmanje jedna godina bezuslovnog zatvora.
Prijedlog može biti u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a vlada je sama priznala da preuzima pravni rizik.
Vlada želi ponovo otvoriti dansku ambasadu u Siriji. Također želi uvesti funkciju tzv. ambasadora za deportacije.
Vlada će udvostručiti novčani iznos koji će se davati odbijenim tražiocima azila, izbjeglicama i osobama spojenim s porodicom kojima je boravak ukinut ili im nije produžen, ako do kraja 2026. dobrovoljno napuste Dansku i odu u Siriju ili Afganistan.
Isto važi i za strance porijeklom iz tzv. MENAPT-zemalja, grupe uglavnom muslimanskih zemalja na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi, te Pakistana i Turske.
Bit će uveden sistem GPS-elektronskih nanogica za kriminalne strance u centrima za odlazak koji ne poštuju obaveze nadzora. Nakon eventualnog izdržavanja kazne, morat će nositi GPS-nanogicu godinu dana. (Izvor: Ministarstvo za strance i integraciju)
