Švedska ubrzano jača vojno i civilno prisustvo na strateški važnom ostrvu Gotland zbog rastućih sigurnosnih izazova na Baltiku. Dok stotine mladih regruta prolaze intenzivnu obuku, vlasti i građani pripremaju se i za najgori mogući scenarij u slučaju eskalacije sukoba s Rusijom.
Prije samo četiri mjeseca Ella Adman završila je srednju školu i nikada ranije nije držala pušku u rukama. Danas ova 19-godišnja regrutkinja na švedskom ostrvu Gotland nosi automatsku pušku i prolazi intenzivnu vojnu obuku. Za nekoliko dana očekuje je i prvi službeni zadatak – osiguravanje švedske kraljevske porodice u Stockholmu.
Na početku ju je iznenadilo što obavezni vojni rok traje čak 15 mjeseci, kao i iscrpljujući šesnaestosatni dani koje provodi na obuci zajedno s muškim kolegama.
“S vremenom shvatite koliko ste zapravo sposobni i koliko grupa postaje snažna kada zajedno prolazi kroz izazove”, kaže Adman.
Gotland ponovo postaje vojna tvrđava
Adman je jedna od stotina regruta raspoređenih u vojnu bazu u blizini srednjovjekovnog grada Visbyja, u okviru ubrzane militarizacije Gotlanda.
Ostrvo, koje je među najpopularnijim ljetnim destinacijama u Švedskoj, tokom Hladnog rata bilo je snažno utvrđeno. Tada su na njemu djelovala četiri vojna puka sa oko 25.000 vojnika u slučaju pune mobilizacije.
Međutim, posljednji puk raspušten je 2005. godine, nakon čega je na ostrvu ostao samo manji bataljon teritorijalne odbrane.
Situacija se promijenila 2018. godine, kada je Švedska zbog rastućih tenzija s Rusijom odlučila obnoviti vojno prisustvo na Gotlandu.
Ključna tačka za kontrolu Baltičkog mora
Gotland se nalazi svega 275 kilometara od ruske eksklave Kalinjingrad i 87 kilometara od švedskog kopna.
Zbog svog položaja smatra se jednom od najvažnijih strateških tačaka u Baltičkom moru.
“Ako kontrolišete Gotland, kontrolišete i Baltičko more”, kaže pukovnik Andreas Gustafsson, komandant švedske vojske na ostrvu.
“Moramo zadržati kontrolu nad Gotlandom, ne samo zbog Švedske nego i zbog NATO-a.”
U švedskim odbrambenim planovima za period od 2025. do 2030. godine iznenadni ruski napad na Gotland naveden je kao jedan od sedam prioritetnih scenarija za planiranje odbrane.
Rusija trenutno nije prijetnja, ali rizik postoji
Prema riječima Gustafssona, trenutno ne postoji neposredna opasnost od klasične vojne invazije, ali se ne isključuju špijunaža, sabotaže ili druge hibridne prijetnje.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da bi, u slučaju primirja ili završetka rata u Ukrajini, Rusija mogla brzo preusmjeriti dio svojih snaga prema Baltičkom regionu.
“Uvijek postoji rizik da Rusija postane očajna. Što je veći pritisak na Moskvu, veća je mogućnost da povuče očajničke poteze”, upozorava Gustafsson.
U slučaju napada, plan Švedske predviđa da većina stanovništva ostane na ostrvu, dok bi oko 4.500 vojnika bilo angažirano u njegovoj odbrani.
Građani se pripremaju za najgori scenarij
Pored vojske, intenzivno se jača i civilna zaštita.
Ljekarka Eva Rinblad prije godinu dana osnovala je grupu za pripravnost u svom naselju.
Stanovnici zajedno prave popis zaliha vode, hrane, električne energije i komunikacijske opreme te planiraju mapirati sve dostupne izvore pitke vode.
Na svom imanju Rinblad uzgaja povrće, voće, kokoši i patke, prikuplja kišnicu i koristi solarne panele kako bi porodica bila što samostalnija.
Planira i uspostavljanje lokalnog centra za hitne situacije gdje bi stanovnici mogli dobiti informacije, ugrijati se, pripremiti hranu, napuniti telefone ili prespavati ako bude potrebno.
“Smatram da bi društvo trebalo nastaviti funkcionisati koliko god je moguće. Vrtići i škole trebali bi ostati otvoreni, a ljudi nastaviti odlaziti na posao”, kaže Rinblad.
Gotland kao model za odbranu cijele Švedske
Generalni direktor Švedske agencije za civilnu zaštitu Mikael Frisell ističe da je sigurnosna situacija na Baltiku ozbiljna.
“Na Baltičkom moru bilježimo incidente i na površini i ispod nje. Potrebna nam je snažna vojna prisutnost, ali jednako tako i otporno civilno društvo”, rekao je.
Dodaje da bi u slučaju sukoba Gotland mogao biti potpuno odsječen od ostatka zemlje, zbog čega vlasti rade na povećanju njegove samodovoljnosti.
Na ostrvu se unapređuju hitne medicinske službe, sistemi za zbrinjavanje velikog broja ranjenih, uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i spašavanje iz urušenih objekata, koristeći iskustva stečena tokom rata u Ukrajini.
Kasnije ove godine planirana je i velika vježba evakuacije nekoliko stotina stanovnika s jednog dijela ostrva na drugi.
Naoružavanje nije prošlo bez kritika
Profesor Univerziteta u Stockholmu Emil Edenborg kaže da većina stanovnika podržava povratak vojske na Gotland, ali da postoje i određena neslaganja.
Dio građana negoduje zbog birokratskih procedura, ograničenja gradnje i utjecaja vojnih projekata na razvoj vjetroelektrana.
Ipak, vlasti smatraju da je jačanje odbrane neophodno u trenutnim sigurnosnim okolnostima.
Strateg za pripravnost Gotlanda Per Wikberg poručuje da pripreme nikada nisu završene.
“Nikada ne možete reći da ste spremni. Uvijek se morate pitati šta će se dogoditi ako nastupi najgori mogući scenarij i da li su naši planovi dovoljno dobri ili ih treba mijenjati”, zaključio je, prenosi britanski list The Guardian.
Foto: Forsvarmakten.se
