Rusija je započela sabotažne operacije protiv danskih kompanija koje snabdijevaju Ukrajinu, zaključivši da širi pokušaji ometanja nisu uspjeli zaustaviti vojnu podršku Zapada toj zemlji, izjavila je zvaničnica danske obavještajne službe.
Ova promjena odražava značajnu eskalaciju ruske kampanje hibridnog ratovanja, izjavila je Josefine Christensen, glavna analitičarka danske obavještajne službe (PET), na konferenciji o nacionalnoj sigurnosti u Kopenhagenu.
– U proljeće smo svjedočili opsežnom planiranju akcija, ali je realizovan veoma mali broj njih. Početkom ljeta primijetili smo da su počeli provoditi znatno više takvih aktivnosti, rekla je Christensen.
Rusija je zaključila da njeni prethodni pokušaji šireg djelovanja „nisu odvratili NATO od pružanja podrške Ukrajini“, dodala je.
Političku kontrolu nad operacijama ima Moskva, ali se smjelost u njihovom izvođenju povećava, istakla je Christensen. Rusija sada „pokušava pogoditi ciljeve koji imaju direktan utjecaj na ratište. To znači proizvodnju oružja.“
Moskva redovno negira umiješanost u sabotaže i operacije hibridnog ratovanja. Ruska ambasada u Kopenhagenu u srijedu je odbacila ove navode, optužujući danske vlasti da iznose neutemeljene optužbe protiv Rusije.
Christensen je spomenula spisak navodnih evropskih proizvođača bespilotnih letjelica i njihovih dijelova koji je objavilo rusko Ministarstvo odbrane. Moskva je u aprilu tvrdila da taj spisak predstavlja potencijalne vojne ciljeve, ali pritom nije iznijela dodatne pojedinosti.
Rusija sve češće angažuje neobučene posrednike, među kojima su beskućnici i osobe ovisne o drogama, koje regrutuje putem Telegrama i drugih društvenih mreža. Regrutacija obično počinje jednostavnim zadacima, poput izviđanja ili fotografisanja, a zatim prerasta u stvarne sabotažne operacije, navodi PET.
– To može biti bilo ko ko traži brzu zaradu. Ako prva osoba ne uspije, poslat će drugu da obavi taj zadatak, sve dok ne uspiju, rekla je Christensen.
Danska obavještajna služba za odbranu prošlog mjeseca objavila je da će Rusija vjerovatno pojačati hibridne napade na Zapad u narednim mjesecima. To se dogodilo nakon što je Njemačka optužila Rusiju za pokušaj napada bespilotnom letjelicom na aerodrom Leipzig/Halle u augustu.
U septembru 2025. godine, uoči samita EU-a u Danskoj, dronovi su ometali zračni saobraćaj na šest danskih aerodroma, uključujući i aerodrom u Kopenhagenu, najprometniji u nordijskoj regiji. Premijerka Mette Frederiksen taj je incident nazvala hibridnim napadom na svoju zemlju, prenosi Hina.
Foto: AI
