Raširenost govora mržnje na društvenim mrežama može se rješavati istim “karantenskim” pristupom koji je razvijen u borbi protiv zlonamjernog softvera, stoji u istraživanju Univerziteta u Cambridgeu, prenosi techxplore.com.
Definicija govora mržnje varira od nacije, prava i platforme, a samo blokiranje ključnih riječi nefunkcionalno je: grafičko predstavljanje nasilja ne mora sadržavati očite etničke provokacije kako bi predstavljalo rasističku prijetnju smrću, jedan je od primjera.
S tim u vezi, govor mržnje teško je automatski otkriti. Mora biti prijavljen od onoga koji mu je izložen, i to nakon što je pretrpio “psihičku štetu”.
To je nova linija ratišta u pradavnoj debati: sloboda govora nasuprot otrovnog jezika.
Sada su inženjeri i lingvisti objavili prijedlog u časopisu Ethics and Information Technology kako se koristiti tehnikama kibernetičke sigurnosti kako bi se omogućila kontrola ciljanih bez pribjegavanja cenzuri.
Eksperti s Cambridgea za jezičko i mašinsko učenje koriste baze nasilnih uvreda kako bi razvili algoritam koji bi mogao omogućiti ocjenu za vjerovatnoću internetske poruke koja sadrži neki oblik govora mržnje.
Kada se ti algoritmi redefiniraju, potencijalni govor mržnje moći će biti identificiran i stavljen u “karantenu”.
Korisnici će dobiti upozorenje “Hate O'Meter” – ocjena ozbiljnosti govora mržnje, ime pošiljaoca i opciju da pogledaju sadržaj ili ga obrišu, a da ga nisu vidjeli.
Izvor: Al Jazeera Balkans
