Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je večeras stanje uzbune na globalnom nivou kada je u pitanju korona virus. Ovo je proglašeno nakon što se korona virus počeo širiti van granica Kine.
Broj smrtnih slučajeva porastao je na 170 u Kini. SZO je potvrdio kako je zabilježeno još 98 slučajeva u 18 zemalja osim Kine, ali nije bilo smrtnih slučajeva.
Postoji potvrđeno osam slučajeva prenosa sa čovjeka na čovjeka, Njemačka, Japan, Vijetnam i SAD.
SAD: Zabilježena prva zaraza korona virusom prenesena s čovjeka na čovjeka
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) zbilježena je prva zaraza korona virusom prenesena s čovjeka na čovjeka.
Raniji slučajevi zaraze korona virusom zabilježeni su kod onih koji su ranije putovali u Wuhan, u Kini, epicentar bolesti. Ipak, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozoravao je na prenošenje zaraze s čovjeka na čovjeka.
Novi pacijent nije putovao u Wuhan, ali je živio s osobom porijeklom iz Chicaga kojoj je 21. januara dijagnosticirana zaraza virusom. Oboje su u stabilnom stanju.
“Shvatamo da bi ovo moglo biti uznemiravajuće, ali na osnovu onog što mi znamo, vjerujemo da je mali rizik za američku javnost“, rekao je direktor CDC-a Robert R. Redfield.
Novim slučajem, broj zaraženih u SAD-u je povećan na šest.
CDC je upozorio da je moguća pojava novih slučajeva zaraze, s obzirom na zarazu s čovjeka na čovjeka.
Od novog tipa korona virusa (2019-nCoV), koji je izbio u kineskom gradu Wuhanu u provinciji Hubei, preminulo je najmanje 170 ljudi.
Zvaničnici vjeruju da je virus prenesen prvo s životinje na čovjeka na tržnici u Wuhanu.
Slučajevi zaraze zabilježeni su u Aziji, Evropi, SAD-u i Kanadi.
CDC procjenjuje da virusu može biti potrebno između dva i 14 dana da se počnu manifestirati simptomi.
Šta je globalna zdravstvena prijetnja?
Pravila WHO-a za globalnu zdravstvenu prijetnju prihvaćena su još 1969. Prema njima se za proglašenje toga stanja mora raditi o “izuzetnom događaju” koji kroz opasnost širenja neke bolesti na više zemalja prijeti da postane “rizik za javno zdravlje” u više zemalja i zato zahtijeva “koordiniran međunarodni odgovor”.
Ko odlučuje?
Odluke o mjerama donosi za taj slučaj imenovani odbor, International Health Regulations Emergency Committee.
Odbor se sastoji od međunarodnih stručnjaka, primjerice stručnjaka za borbu protiv epidemija, virologa, stručnjaka za cjepiva. Članove odbora imenuje glavni direktor WHO-a. Najmanje jedan član odbora treba biti iz zemlje u kojoj se zaraza pojavila.
Kakve su posljedice?
Odbor procjenjuje radi li se o zarazi koja predstavlja opasnost od međunarodnog značenja.
On daje privremene preporuke koje bi trebale poduzeti pogođene zemlje ili područja. Mogu biti pozvane i zemlje koje još nisu pogođene da poduzmu mjere koje će spriječiti širenje uzročnika bolesti.
Tu se može raditi o uvođenju karantena, primjerice zatvaranjem granica ili ograničavanjem međunarodnih putovanja. To je bio slučaj kad je izbila epidemija ebole.
Izvor BHRT / BBC
