Studija je pokazala da već i 12 minuta hodanja na dan imati pozitivan učinak na raspoloženja čovjeka, što se povezuje s time da je čovjek hodanje nekada povezivao s dolaskom do hrane
Studija u okviru koje su naučnici mjerili učinke hodanja na raspoloženje pokazala da nije potrebno prehodati kilometre da bismo se osjećali bolje. Dovoljno je 12 minuta hodanja na dan, čak i bez sunca, pogleda na prirodu, društvenih kontakata ili muzike.
Tvrde to koautori studije, dr. Jeffrey Miller i dr. Zlatan Krizan, koji kažu da se to može povezati s time da je čovjek u evolucijskom smislu kretanje povezivao s pronalaženjem hrane (bilo da je riječ o ljudima koji su išli u lov, ili onima koji su brali plodove). Pronalazak hrane djelovao je pozitivno na raspoloženje, pa je to učinak koji hodanje i danas izaziva.
Istraživači su proveli tri eksperimenta kako bi ispitali kako hodanje izaziva pozitivne emocije. U prvom je eksperimentu grupa studenata prošetala zgradama kampusa, dok je kontrolna skupina gledala videozapis ili pregledavala fotografije. Oni koji su hodali kampusom osjetili su jače pozitivne emocije – radost, polet i energičnost, dok su kontrolni ispitanici zabilježili smanjenje pažnje i lošije raspoloženja.
U drugom su pokusu studenti završili šetnju i morali napisati esej, što je zamišljeno kao dodatni pritisak. No, taj esej nije umanjio pozitivne prednosti hodanja. Raspoloženje studenata koji su šetali i dalje je bilo pozitivnije u odnosu na one koji nisu hodali.
Treći je pokus obuhvatio studente koji su hodali po trkačkoj stazi, ograđeni, daleko od prirode. Čak i oni su zabilježili dobre rezultate od hodanja na raspoloženje, u usporedbi sa sudionicima koji uopće nisu hodali. Naravno, šetnja u prirodi može imati još bolje efekte, pokazalo je ranije israživanje, objavljeno 2018. u časopisu Environment and Behavior.
Još jedna studija istraživača sa Univerziteta Iowa State otkrila je da hodanje i ljubaznost prema ljudima koje susrećemo također može pridonijeti da se osjećamo sretnijima, povezanijima te manje ansioznima, uz visoku dozu empatije.
-Šetanje i ljubaznost prema drugima povećava sreću i osjećaje društvene povezanosti – kaže Douglas Gentile, profesor psihologije na Državnom univerzitetu Iowa. To je jednostavna strategija koja ne oduzima puno vremena i lako ju je uključiti u svakodnevne obaveze, dodaje.
Studija objavljena u časopisu Journal of Happiness Studies testirala je prednosti tri tehnike koje su dizajnirane za smanjenje anksioznosti i povećanje sreće ili blagostanja. To su:
Ljubav i ljubaznost: Ova tehnika uključuje gledanje ljudi oko sebe i razmišljanje: ‘Želim da ova osoba bude sretna.’
Međusobna povezanost: Ova tehnika uključuje gledanje ljudi i razmišljanje o mogućim načinima na koje ste povezani. Na primjer, učenici bi mogli razmišljati o nadama i osjećajima djece s kojom dijele razred.
Silazna socijalna usporedba: Ova tehnika uključuje promatranje ljudi oko vas i razmišljanje o tome kako su lošiji od ljudi oko njih
Studija je uključivala i kontrolnu skupinu učenika koji su dobili upute da gledaju ljude i usredotočili se na ono što vide izvana. Primjerice, od njih se tražilo da bilježe odjeću, kombinaciju boja, tekstura te šminku i pribor koji su imali uza se. Studenti iz svih grupa bili su anketirani prije i nakon šetnje kako bi se izmjerila razina anksioznosti, sreće, stresa, empatije i povezanosti.
Istraživači su otkrili da se oni koji su vježbali ljubaznost ili željeli drugima dobro osjećali sretnijima. Oni koji su vježbali tehniku međusobnog povezivanja bili su više empatični i povezaniji od ostalih grupa. Oni koji su vježbali tehniku socijalne usporedbe nisu pokazali nikakvu korist i bili su lošiji od onih koji su vježbali tehniku ljubav i ljubaznosti. Oni koji su se uspoređivali s lošijima, osjećali su se manje suosjećajno, brižno i povezano od drugih.
-U osnovi je socijalna usporedba prema dolje konkurentna strategija, što znači da od nje ne možemo imati koristi, a takmičarski način razmišljanja povezan je sa stresom, anksioznošću i depresijom – kaže Dawn Sweet, koautor studije.
-Prakticiranje strategije ljubav i ljubaznost funkcionira tako da smanjuje stres te povećava osjećaj sreće, empatije i osjećaj socijalne povezanosti kaže Lanmiao He, student psihologije koji je pomagao znanstvenicima u ovoj studiji.
Izvor: 24sata.hr
