Oko 35 posto svjetske populacije boluje od povišenog pritiska, a čak 50 posto hipertoničara u BiH uopće ne zna da ima ovaj zdravstveni problem.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), visok krvni pritisak ili arterijska hipertenzija uzrokuje kardiovaskularne bolesti, od kojih godišnje umire 17,4 miliona ljudi.
Arterijska hipertenzija odgovorna je za čak 47 posto smrtnih slučajeva od dishemijske bolesti srca i čak sa 54 posto za cerebrovaskularne incidente. Smatra se da 35 posto ukupne svjetske populacije boluje od arterijske hipertenzije, pri čemu podjednako i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama svijeta.
Blisko vezana sa nepravilnim načinom života
Prema riječima prof. dr. Elmira Jahića, direktora Medical Institute Bayer – MIB u Tuzli, hipertenzija sa kojom se ljekari danas najčešće susreću je tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija, koja je nepoznatog uzroka i na koju, kaže jedan od naših najboljih kardiologa, otpada oko 95 posto svih oboljelih od visokog krvnog pritiska.
– Ona jeste nepoznatog uzroka, ali najnovija svjetska istraživanja pokazuju da je primarna hipertenzija blisko vezana sa nepravilnim načinom života, u šta spadaju pušenje, gojaznost, stres, nedovoljno fizičke aktivnosti…
– No, ono što treba istaći jeste da su kardiovaskularne bolesti danas glavni uzrok smrtnosti u svijetu, a u našoj zemlji na njih otpada oko 51 posto svih smrtnih slučajeva (akutni infarkt miokarda i moždani udar). Ne pominjem to bez razloga, jer je upravo hipertenzija glavni uzrok nastanka ovih bolesti. Evo još pokazatelja. Danas u svijetu od koronarne ishemijske bolesti godišnje umre oko devet miliona ljudi, a od moždanog udara njih oko šest miliona. Za sve ove bolesti povišen krvni pritisak uzrok je broj jedan – navodi Jahić u povodu 17. maja Svjetskog dana hipertenzije.
Ljekari danas pod hipertenzijom podrazumijevaju svako trajno povećanje krvnog pritiska koje prelazi vrijednosti 140/ 90 milimetara živinog stuba (mmHg). Ipak, I pored redovnog uzimanja propisane terapije, veliki broj hipertroničara u našoj zemlji, kaže Jahić, nikada ne postigne vrijednosti da im je pritisak niži od 140/90.
– U rješavanje ovog problema moraju se uključiti svi – i pacijent i ljekar, odnosno da pacijent počne voditi zdrav način života, koji podrazumijeva pravilnu prehranu, više tjelesne aktivnosti, prestanak pušenja i kontrolu stresa, a ljekar da korigira terapiju – naglašava Jahić.
Bolest na početku ne daje simptome, a kad progredira, javljaju se, kaže Jahić, glavobolja, pritisak u glavi i grudima, crvenilo lica, zujanje u ušima, krv iz nosa.
– Komplikacije koje nastaju zbog neliječene ili neadekvatno liječene hipertenzije vrlo su ozbiljne, a obično su to ishemijska bolest srca, zatajenje srca, pucanje aneurizme, moždani udar, a javljaju se i neka metabolička stanja, kao što su inzulinska rezistencija, koja je prethodnica dijabetesa – ističe Jahić.
Sve je više mladih sa ovim zdravstvenim problemom
Iako se povišen pritisak do prije nekoliko godina vezivao za stariju populaciju, sve je više, naglašava naš sagovornik, mladih sa ovim zdravstvenim problemom.
-Imamo podatke da su do 45. godine života kardiovaskularne bolesti uzrok smrti kod 25 posto slučajeva. Tu primarna hipertenzija igra značajnu ulogu – dodaje Jahić.
Kaže kako se u BiH vrlo malo posvjećuje pažnje prevenciji i tretmanu ove bolesti.
– Na godišnjem nivou u našoj zemlji oko tri i po hiljade ljudi umre od posljedica akutnog infarkta srca te oko dvije hiljade od moždanog udara, a hipertenzija je u najvećoj mjeri u podlozi ovih oboljenja. Te brojke najbolje pokazuju koliko smo se mi kao društvo nepravilno postavili prema ovom zdravstvenom problemu. Mi smo nažalost jedina država u regionu koja još uvijek nema napravljen sistem tretmana akutnog infarkta srca, pa su mnogi dijelovi BiH još uvijek nepokriveni najsavremenijim tzv. primarnim PCI tretmanom.
Zemlja smo koja nema ni blizu razvijen sistem za endovaskularni tretman moždanog udara, koji u velikoj mjeri sprečava smrtnost, ali i sekvele, odnosno komplikacije, koje kod moždanog udara znaju biti vrlo tragične i ostaviti trajni invaliditet. Prethodnih sedmica, zbog epidemije koronavirusa, puno govorimo i brinemo o zdravlju ljudi. Nadam se da će nadležne institucije što prije prepoznati i važnost tretmana kardiovaskularnih bolesti koje godišnje odnose najviše života – zaključio je Jahić.
Izvor: Faktor
